Nije bilo lako u srijedu provjeriti odvijaju li se na sudovima oni poslovi koje je, zajedno s predsjednicima sudova, utvrdio Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, te je izdao i naredbu kojom se definira popis poslova i praktično, unatoč štrajku službenika i namještenika, nalaže daljni rad.
Štrajk traje već sedmi tjedan i oborio je rekord po duljini, a kako stvari stoje, bit će nastavljen premda će zaposleni odlukom Vlade od 17. ovog mjeseca ostati i bez plaće.
U Dobronićevoj naredbi nalaže se, među ostalim, da prijemno-otpremna pisarnica mora zaprimiti i upisati svu pristiglu poštu i spise te ih dostaviti ostalim pisarnicama. Naređena je i obavezna otprema hitne pošiljke, a zaprimljena pošta i spisi obavezno se dostavljaju sucima koji će potom moći utvrditi u kojem je predmetu postupanje žurno i nužno.
Prijete zastare
Kaznenim odjelima naređeno je da se obavljanje nužnih poslova odnosi na spise u kojima je okrivljenik u istražnom zatvoru (istražno ročište, rasprava, sjednica vijeća, pisanje i otprema odluka, izdavanje dozvola i potvrda za posjete), sva dežurstva u istrazi, postupci u kojima su okrivljenici maloljetnici ili su žrtve djeca i maloljetnici, kao i postupke u kojima prijeti nastup zastare kaznenog progona te postupanje u spisima iz nadležnosti Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Građanskim odjelima sudova naređeno je obavljanje nužnih poslova koji se odnose na postupanje u spisima prema osobama iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i u predmetima iz Obiteljskog zakona vezano uz mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece.
Uz to, Građanskim odjelima je naređeno obavljanje nužnih poslova u predmetima u kojima je podnijet prijedlog za izdavanje privremene mjere, a bez čijeg izdavanja bi došlo do ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti stranaka ili nenadoknadive štete većeg opsega.
Ovršnim odjelima naređeno je obavljanje nužnih poslova u onim ovršnim postupcima za koje sudac procijeni da su hitni i da bi mogla nastati nenadoknadiva šteta ili pravno nasilje, dok je u ostavinskim predmetima naređeno postupanje tamo gdje bi nasljednicima bez rješenja nastupila velika šteta, kao i dostava spisa javnim bilježnicima.
Zemljišnoknjižnim odjelima naređeno je zaprimanje i upisivanja svih podnesaka, upisivanje hipoteka i ostalih knjižnih prava kada su građani vezani rokom za upis, dok je u prekršajnim predmetima naređeno postupanje u predmetima u kojima je okrivljenik lišen slobode te u predmetima u kojima se odlučuje o mjerama opreza.
Cilj naredbe, rečeno je, uskladiti zaštitu ljudskih prava i pravo zaposlenika na štrajk.
Nije sve nužno
- Nisam siguran da je naredba koja se konkretno tiče pisarnice ustavna jer je protivna Zakonu od radu koji jamči pravo na štrajk. Zna se što su hitni i žurni, a što nužni predmeti – komentirao nam je odvjetnik Vinko Ljubičić. On je okarakterizirao štrajk na sudovima iznimno pogubnim za pravosuđe, a posebno za pojedine vrste predmeta. Žalosti ga što to mnogi ljudi ne shvaćaju pa čak ni oni koji o štrajku odlučuju.
- Sablasno izgledaju hodnici sudovi gdje nema uobičajenog šušura koji vlada kada se rasprave održavaju. Sve je zamrlo i krajnje je vrijeme da se nešto poduzme jer dolaze u pitanje osnovna ustavna prava građana u cijeloj zemlji. Rasprave koje su odgođene počet će se zakazivati u devetom mjesecu i bit će održavane tek tamo u jedanaestom i dvanaestom mjesecu, što je najmanje šest mjeseci zaostataka.
Ne vjerujem da će se u ovoj godini stanje popraviti i sanirati posljedice ovog štrajke sve i da se sutra završi. Doći će u pitanje i ostvarivanje norme sudaca, ovo sve ima velike štetne posljedice kako u građanskim tako i u kaznenim predmetima. Radi se o dosta ozbiljnim kaznenim predmetima, zločinačkim organizacijama i sličnima, a sve ide na kapaljku - govori odvjetnik Ljubičić. Dodaje kako se, što se tiče kaznenih predmeta, sudovi trude i kako se ipak rade predmeti u istrazi, odnosno oni u kojima je određen istražni zatvor.
- Evo jutros sam imao predmet u kojem je određen istražni zatvor i u kojem je okrivljeni pušten. Ali katastrofa je što ne radi zemljišnik, a to je žila kucavica gospodarstva i investicija. To je nedopustivo da zemljišnici ne rade jer sve hipotekarne zabilježbe se ne provode, nema realizacije investicija, stala je kupoprodaja.
Mi smo imali jedan predmet u kojem su trebali doći Talijani kao sudionici tog pravnog posla, ali nitko im nije mogao jamčiti da će kroz zemljišnik ostvariti svoje pravo. Ili primjerice, jučer obitelj nije mogla posjetiti zatvorenika zato što sudski službenici nisu ispisavali dozvole za posjet. A ta dozvola se napiše, ma ne s četiri rečenice, već s doslovno četiri riječi, ime i prezime zatvorenika, ime i prezime onoga tko mu dolazi u posjetu i što mu je u rodu.
Otjerani u štrajk
Međutim, ja osobno apsolutno stojim na stajalištu da je ovaj štrajk opravdan i da je trebalo imati više sluha za ljude koji su na neki način otjerani u štrajk. Način na koji se vlast odnosi prema tim ljudima podgrijava ih u ustrajnosti – smatra splitski odvjetnik.
- Zaista su ljudi koji štrajkaju materijalno ugroženi i iz očaja pokušavaju popraviti svoj položaj. Njihov rad nije nimalo beznačajan, vrlo je zathjevan i bez njih pravosuđe ne funkcionira. A pravosuđe je ogledalo ozbiljnosti jedne države - kazao je.
Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković nam kaže kako trenutno situacija na sudovima u kaznenom dijelu nije toliko dramatična jer su sudovi u tzv. ljetnoj hibernaciji koja je uobičajena za razdoblje od 15. srpnja do 20. kolovoza kada nema nekakvih redovnih rasprava.
- Međutim, sve skupa nije dobro i nisam siguran da ovome uopće vidim kraja jer mi pravosudni službenici ne izgledaju kao netko tko je spreman odustati. S druge strane imamo potpuno nerazumijevanje vlade prema onome što se događa, a i prema kompletnom pravosuđu.
Demokratskog društva bez funkcionalog pravosuđa nema. A mi vidimo potpuno neshvaćanje pravosudne vlasti od strane izvršne vlasti. U ustavnom smislu Dobronić i Plenković su al pari, dakle tu ne postoji hijerarhijski odnos. Odnos premijera prema predsjedniku Vrhovnog suda potpuno je promašen, ali je jasno kako se u ovom društvu tretira pravosuđe - napominje Pavasović Visković.
Također, kada je riječ o zaostacima nakon ove blokade, tvrdi kako ne treba zaboraviti da je u zadnjih godinu i po dana ogroman broj službenika otišao iz pravosuđa.
- Nakon ovog štrajka ćemo biti u situaciji da neće imati tko rješavati zaostatke. Drama je i bez štrajka. Na primjer, nemaju svi suci Županijskog suda u Zagrebu svog zapisničara. A kad nemaš zapisničara nemaš ni suca. Sudac je potpuno disfunkcionalan bez zapisničara. U tom "proizvodnom procesu" su oni partneri, a ne gospodar i sluga.
Njihova plaća je do prije par godina bila na razini preživljavanja, a danas su objektivno socijalni slučajevi. Oni apsolutno nemaju šta za izgubiti i time je uvjetovana njihova upornost. Jeli oni u pučkoj kuhinji s ovom plaćom ili bez nje, njima je isto - zaključuje Pavasović.