Profesorica hrvatskoga jezika, književnosti i filozofije u mirovini, lektorica i urednica Neli Mindoljević svečano je, pod pokroviteljstvom Grada i Turističke zajednice grada Staroga Grada, najprije u Vrbanju, pa onda i u drevnome Farosu, predstavila svoju najnoviju knjigu Pere Ljubić, BODULSKE PISME i ostala djela u izdanju "Leykam internationala" iz Zagreba. Riječ je o sabranim djelima velikoga vrbanjskog pjesnika, autora prve cjelovite zbirke na čakavštini u hrvatskoj književnosti, Bodulske pisme (Šibenik, 1927.), što je istodobno dug ljubavi autorice prema svojemu pok. ocu, kapetanu Matiju Račiću, rođenom Vrbanjaninu.
O Ljubiću puno zna i kolega Siniša Vuković, koji na tu temu piše "… Ima neke čudesne sile što je baš u selu Vrbanj, iz kojega je prije pola milenija na bunu podigao puk plebejski tribun Matij Ivanić, rođen Pere Ljubić, koji se na zaostaloj radijaciji te force ozračio, označivši kalendarom tiska vlastitog librića važan datum u našoj kulturi. (…) U povijesti hrvatske literature Pere Ljubić bit će burevjesnikom, koji će potaknuti ukoričavanje zasebnih čakavskih svezaka, i ostat će najdubljim slovima uklesan baš po prvoj svojoj knjižici, Bodulske pisme, po toj krštenici i vjenčanici dalmatinske čakavske književnosti."
Inače, u predstavljanju knjige, kojom se obilježava nedavna 120. obljetnica rođenja i 70. obljetnica smrti pjesnika, sudjelovale su: Katja Matković Mikulčić, književnica i novinarka; Maja Vukić, ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa, i Neli Mindoljević, autorica knjige.
Program je moderirala urednica Eugenia Ehgartner, dok su Ljubićeve stihove interpretirali izvorni vrbanjski govornici Anka Matošić i Miki Bratanić, uz nadahnuti komentar. Kulturni događaj sezone u Vrbanju svojim je nastupom uveličala Mješovita klapa Svetog Duha iz Vrbanja, a posebna gošća predstavljanja bila je gospođa Lada Ljubić Vukičević, pjesnikova kći.
Recimo i to da je Pere Ljubić hrvatski književnik (Vrbanj, 1901. – Zagreb, 1952.), koji je nakon završetka studija filozofije i slavistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu radio kao gimnazijski profesor, ravnatelj IV. gimnazije i profesor na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Pozornost je izazvao pjesničkim zbirkama zavičajne hvarske tematike. Pjesme su mu prevedene na talijanski i njemački, uvrštene u više antologija i uglazbljivane.
Knjiga, u obliku sabranih djela Pere Ljubića, sadrži njegove objavljene čakavske zbirke (Bodulske pisme i Na pojih i putih, 1939., s Marinom Franičevićem), ostale pjesme na hvarskoj čakavštini rodnoga mu Vrbanja (ciklus Oba buni i dr.), te rječnik i tumač pojmova. U trećem su dijelu njegove štokavske pjesme (ciklus Katedrala Sv. Jakova i dr.) te izbor iz ostalih djela (mladenački radovi, književne i filmske kritike, prikazi, ogledi i feljtoni). Posebno su zanimljivi Ljubićevi rani filmski ogledi iz 1920-ih godina ili prikaz prve izložbe gimnazijskog mu kolege Andrije Maurovića. Slijede odabrane stranice o njegovu životu i radu, opširna biobibliografija te popis uglazbljenih Ljubićevih stihova (Krsto Odak, Ljubo Stipišić Delmata, Dinko Fio i dr.), naglasila je autorica.
Tome je dodala da je ideja za objavljivanje sabranih djela Pere Ljubića potekla od pok. akademika Tonka Maroevića, koji je za nju trebao pisati i predgovor, te dr. sc. Alda Čavića. Spomenimo i to da je Neli Mindoljević renomirana autorica koja je još u biblioteci "Bašćina" Centra za kulturu grada Staroga Grada priredila Dnevnik Jurja Plančića (2002.), uz bilješke Biserke Rauter Plančić i predgovor Tonka Maroevića. U izdanju istog nakladnika kao i sada (Leykam international) objavila je Hrvatske narodne pripovijetke (2021., ilustracije Klasja Habjan) i Od Batine do Žminja - Hrvatski krajevi u usmenim pripovijetkama i predajama (2022.).
Uz svu svoju kreativnost, autorica je i inovativna, pa svaki primjerak knjige, na čijoj je dojmljivoj naslovnici slika "Rodna kuća Pere Ljubića" poznatog Vrbanjanina Jakova Bratanića, prati i audioknjiga, u aplikaciji book&zvook-a. To je snimka 27 pjesama iz zbirke (Kampaneli, None, Matij Ivanić...) u interpretaciji spomenutih izvornih govornika.