Za Božić sebi obično damo godišnji od svih navika za koje znamo da su dobre, ali nam nisu najmilije. Prestaje naša štednja, zdrava prehrana i razmišljanje o društveno-političkim problemima, pa tako i o ekologiji. Cijele godine se trudimo, mora postojati vrijem kada 'mozak puštamo na pašu'. Ipak upravo je taj veliki blagdan kojeg slavi pola svijeta krivac za ostavljanje ogromnog ugljičnog otiska. Od putovanja na koja idemo da bi posjetili rodbinu ili samo turistički, preko poklona koje kupujemo pa do hrane koju jedemo u povećanim količinama, sve to djeluje vrlo negativno na okoliš. Zbog toga mozak možda ipak treba upregnuti barem malo, naravno da nećemo odbaciti prije navedeno, ali ako u nečemu postoji odabir, zašto ne bismo donijeli pravu odluku. Tu se kao prvi izbor nameće onaj Božićnoga drvca.
Postoje različiti aspekti koje možete uzeti u obzir prije njegove kupnje: kako i gdje se drveće uzgaja, koliko godina se koristi i kako se odlaže ili reciklira. Za umjetna stabla također moramo uzeti u obzir od čega su izrađena, kao i vrijeme i način njihove proizvodnje.
Okrenimo se prvo pravim stablima s obzirom na to da će ubrzo preplaviti male trgove, pazare i trgovačke centre, pa da znate prodavaču postaviti konkretna pitanja. Za prava stabla je važno odakle potječu i kako su uzgojena. Lokalni uzgoj stabala smanjit će troškove prijevoza kako u ekonomskom smislu tako i u emisiji stakleničkih plinova, a kupnjom istih podržavate i lokalne poslove. Tip područja na kojem drveća rastu bi moglo biti još jedan problem, jer drveće uzgajano na močvarnim područjima uvelike utječe na gubitke treseta-ugljika i bioraznolikosti, a dolazi i do čestih poplavama i odranjanja tla. Bolje je umjesto toga odabrati drveće uzgajano na obradivim poljima.
Postoje dvije vrste plantaža. Ponekad se mali borovi sade u šumi većih stabala i kada se posijeku ova veća će kompenzirati narušenu ravnotežu ugljika koja se sječom odvija. S druge strane ako je plantaža u potpunosti sačinjena od malih stabala i sva se posijeku istovremeno može doći do disbalansa, ali ni to nije tako strašno jer će dio njegove organske tvari ostati kao mrtvi korijenski materijal i otpalo lišće i vratiti se u zemlju. Naposljetku je ono što vi možete napraviti, reciklirati ga nakon upotrebe čime se sav ugljik vraća u tlo. Čak ako ga i zapalite, istina ugljik odlazi u atmosferu, ali je i to bolje nego da stablo bacite na odlagalište
Umjetna drvca, s druge strane, mogu imati relativno značajan ugljični otisak ovisno o tome od čega su izrađena, a posebno je važno s koliko godina korištenja ćete podijeliti taj broj. Ako ga koristite 10 godina utjecaj na okoliš je zanemariv, ali ako se brzo uništi i još je proizveden na kraju svijeta i ne može se reciklirati puno je bolje da kupite pravo.
Slijedi popis najboljih odluka koje možete donijeti ove godine kako ih je predstavio The Conversation.
1) Kupite pravo drvce, posadite ga u lončanicu i koristite nekoliko godina te ga napokon posadite vani da bi nastavilo 'živjeti'. Na taj ćete način izbrisati i ono malo svog ugljičnog otiska s drugih božićnih proslava.
2) Reciklirajte svoje pravo stablo nakon upotrebe kao drvene sječke ili kompost. Nemojte ga spakirati ili spaliti.
3) Kupujte lokalno i od dobrotvorne organizacije.
4) Izbjegavajte drveće dovedeno izdaleka, a posebno iz izvora koji štete okolišu - pitajte trgovca odakle su.
5) Ako je moguće, potražite organski uzgojena stabla.
Svaka potrošnja robe ima utjecaje na okoliš, ali to je neizbježni dio života. Mnogim ljudima božićno drvce pruža radost koju ne moramo odbacivati. Nije važno iz temelja mijenjati svoje navike već pokušati stvoriti svijet u kojem je svima do ekologije stalo barem malo i činiti prave izbore, onda kada imamo priliku birati.