StoryEditor
Splitšef splitskog HSLS-A

Dr. Zdeslav Benzon, prvi službeni kandidat za Oparina nasljednika: Splitu treba nešto novo i drukčije, netko s urbanim štihom!

17. listopada 2020. - 14:00
Ante Čizmić/Cropix

Prije nešto manje od mjesec dana, na redovnoj skupštini Gradskog odbora HSLS-a, kormilo splitskih liberala preuzeo je splitski ginekolog dr. Zdeslav Benzon.

Nekadašnji član predsjedništva te stranke, nakon preuzimanja čelne funkcije u splitskom ogranku, poručio je kako se u Splitu "izgubio dišpet koji nas je tjerao da budemo bolji od ostalih".

Smatra da je vrijeme za vraćanje tog osjećaja, a baš to je jedan od zadataka liberala na idućim lokalnim izborima 2021. godine. Ekskluzivno su za "Slobodnu" najavili svoga, ali i prvog službenog kandidata za splitskoga gradonačelnika – Zdeslava Benzona.

U razgovoru s potencijalnim gradonačelnikom, prvo logično i ljudsko pitanje koje se nameće jest što mu to treba pored uspješne karijere?

– Meni osobno možda i ne treba. No Split zaslužuje i može i ima bolje. Nema smisla više ići u predizborne koalicije i imati jednog vijećnika. Gradu trebaju nove politike, energija, šansa za razvoj, a to ja i moj tim možemo napraviti.

Mi liberali nismo ovisni o politici

Mislite da imate šanse?

– Da mislim da nemam šansi, ne bih se kandidirao. Idemo samouvjereno, idemo na pobjedu. Nitko od nas u novoizabranom izvršnom odboru ne ovisi o politici. Svi smo situirani, imamo svoje živote. Nama politika nije karijera, svi smo se ostvarili na svojim poslovima.

Za razliku od većine stranaka i koalicija koje su u Splitu bile na vlasti ili još jesu, koje su svoje članove postavljali za direktore u gradske tvrtke, javne ustanove, jer su svi završili škole za direktore, a neki i fakultete direktorskog smjera. Mi to nećemo raditi. To obećavamo.

Želim da se nešto napokon promijeni u ovome gradu, način vođenja, komunikacija s građanima, transparentnost, ostvarivanje obećanog. Ovaj grad dugo nije imao vlast kakvu zaslužuje.

image
Ante Čizmić/Cropix

Mislite li da bi vam se šanse bitno povećale kada bi građani izišli na izbore?

– Apsolutno! Zato ćemo pokušati pridobiti i one građane koji inače ne izlaze na izbore. Prvo iskrenošću i znanjem. Ako prepoznaju da mi možemo poboljšati ovaj grad, nadam se da će onda izići na izbore.

Znate li već tko bi vam bili zamjenici?

– Trebala bi biti samo jedna zamjenica ili zamjenik, no još nismo odlučili premda imamo nekoliko kvalitetnih kandidatkinja i kandidata.

Kada smo se već dotaknuli jednog zamjenika i znatno manjeg broja vijećnika, kako gledate na takve najave izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi?

– Ni danas mnogima nije jasno što je bilo tadašnjemu ministru Bauku s nepotrebnim dizanjem broja članova gradskog parlamenta. Treba smanjiti i broj zaposlenika gradske uprave, a dobar način je prirodni odljev i nuđenje otpremnina. Treba sve racionalizirati.

HSLS je davno predložio da se smanji broj županija ili da ih se potpuno ukine te osnuje pet regija. Mislim da bi se i cijela državna uprava trebala smanjiti, od broja zaposlenih u ministarstvima, agencijama i državnim tvrtkama. Previše je administracije, a premalo realnog sektora i znanosti.

Kako biste obavljali gradonačelnički posao uz vašu karijeru, posao ginekologa?

– Uz posao to ne ide. Gradonačelnički posao je 24 sata dnevno, a ne osam sati, kako neki misle i kako su se neki nekoć ponašali.

Zašto ste uopće krenuli u politiku i zašto baš HSLS?

– Još od srednje škole bio sam zainteresiran za politiku, to nekako krene iz obitelji. A zašto baš HSLS – zato što je bio prva hrvatska stranka u kojoj su bili moji politički heroji iz tog doba, Vlado Gotovac i Dražen Budiša, ali i zbog svoga liberalnog usmjerenja.

Moji nisu bili ljubitelji Saveza komunista pa su valjda i na mene to prenijeli, a kada je došlo do najave višestranačja, osjetio sam potrebu za uključenjem u politiku.

HSLS je bio moja prva i bit će i zadnja stranka. Liberal sam srcem i dušom, društveni i ekonomski.

Još uvijek HSLS nosi uteg prošlih vremena i raskola unutar stranke...

– Sve su te stvari bile u dalekoj prošlosti. Velika većina aktera odavno se razišla na sve strane i nemaju veze s današnjim HSLS-om.

Ostali su ljudi neopterećeni prošlošću, sa stvarnom željom da pokušaju učiniti nešto za boljitak zajednice, poput našega novog predsjednika Darija Hrebaka, koji je u posljednje tri godine donio velike promjene u Bjelovar.

Sljedeće godine na izbore izlazi generacija rođena 2002./2003., kad se dogodio zadnji raskol u stranci. Ne zanima nas više prošlost.

Zašto je propala koalicija

Vaš čelnik Hrebak se na nacionalnoj razini udružio s HDZ-om. U splitskom ogranku HSLS-a bitno je drukčija situacija. Krajem 2019. prekinuli ste suradnju s vladajućom opcijom u gradu, HDZ-om u koaliciji s HGS-om.

– To je moralo biti učinjeno. U početku su stvari još funkcionirale dobro, ali ubrzo je sve krenulo drugim smjerom. Nismo bili partner u vlasti, nije se uvažavalo naše mišljenje, niti nas se pozivalo da kreiramo gradsku politiku.

Ako smo s nekim u koaliciji, premda smo mali partner, onda su nas barem trebali pitati što mislimo o nekakvom prijedlogu, da damo nekakvu primjedbu, savjet, ali nije tako funkcioniralo, valjda se očekivalo da budemo dizači ruku.

U ovom sazivu Gradskog vijeća imali ste jednog vijećnika, Tonćija Blaževića. Osvrnite nam se na njegov vijećnički mandat.

– Tonći ima svoje mišljenje i ne boji se izreći ga. Ja sam u Vijeću bio u lakšoj poziciji kao oporba, jer kada si "u poziciji", onda te drukčije gledaju i pod jačim si povećalom javnosti.

Tonći je bio dobar vijećnik, uvijek pripremljen, pun znanja o temama o kojima je govorio, uspio je i progurati nekoliko važnih stvari. Nije se libio ni dok smo bili dio koalicije reći što ne valja, ali isto tako ni glasati za dobre prijedloge vlasti kada smo otišli u oporbu.

U intervjuu za Dalmatinski portal 2016. godine kazali ste da je tadašnja "mlađa ekipa, na čelu s predsjednikom Škorićem, gradskim vijećnicima Gojom, Sučićem i Prljevićem, dobra. Oni bi mogli u Splitu dovesti do toga da se stranku više ne gleda s negativnim konotacijama..."

– Nije se to dogodilo. Za Tomislava Goju i Duju Sučića još uvijek mogu reći riječi pohvale i dalje mislim da su dobitak za HDZ, iako Gojo nije više vijećnik...

Tomislav Prljević je u međuvremenu otišao u "Vodovod i kanalizaciju", a Petar Škorić je glavni kreator koalicije sa Željkom Kerumom, koja nije dobro donijela gradu.

Kada smo već kod koalicije, postoji li mogućnost da se na ovim izborima s vama udruže i druge stranke i da stvorite koaliciju centra.

– Mislim da bi bilo dobro dogovoriti suradnju stranaka centra i da one budu faktor odlučivanja. Postoji niz sadašnjih vijećnika, ali i političara koji nisu u Vijeću, koji bi mogli ovaj grad puno bolje voditi i raditi za dobrobit građana Splita, a ne samo za svoj džep i svoju stranku. Zato, naravno da ćemo biti otvoreni za razgovore s nama bliskim strankama i pojedincima. Razgovarat ćemo sa svima koji budu to željeli, ali ne s krajnjom desnicom ili ljevicom.

image
Ante Čizmić/Cropix

Postoji li mogućnost da se povučete iz kandidature ako se stranke centra udruže i ako se iznjedri neki bolji kandidat, koji po vašoj procjeni ima više šanse, ili ustrajete u ideji da idete samostalno?

– Ostajem kandidat i za sada ne postoji ta opcija.

Kerum vlada već 12 godina

Tek smo se malo dotaknuli koalicije HDZ-a i HGS-a. Kako gledate na njihovu vladavinu?

– Posljednjih 12 godina na vlasti je Željko Kerum i njegovi. Ili je on sam, ili neki partneri, SDP s Ivom Baldasarom na čelu ili HDZ sa sadašnjim gradonačelnikom. Nisam baš oduševljen ni jednim mandatom, vrlo malo se napravilo ili se radilo nauštrb nekih drugih stvari. Radilo se za svoj džep.

U prvom mandatu Keruma novac za Karepovac prebacio je u Zapadnu obalu, misleći da će to biti ispred njegova hotela.

Nakon toga su Baldasar i SDP opet s Kerumom koalirali i gotovo ništa se nije dobro napravilo. U najnovijem mandatu s HDZ-om čak se dobro krenulo, međutim očito je bilo zaustavljeno.

Objektivan razlog je bila bolest gradonačelnika, ali mislim da je on i u svojoj stranci imao kočničare, a isto tako se od strane koalicijskog partnera puno toga zakočilo.

Kako gledate na trenutačnu političku situaciju u Splitu? Poznati ste nam tek vi kao HSLS-ov kandidat i vrlo izvjesno je da bi se ponovno mogao kandidirati Željko Kerum. Nema na vidiku ni jednog drugog kandidata za kojeg se može kazati da će krenuti u utrku za gradonačelnika, gotovo je nemoguće predvidjeti lica koja će predstavljati najveće stranke, HDZ i SDP.

– U velikoj većini stranaka u Splitu prisutne su svađe i prepucavanja i nitko od njih za sada nema jakog kandidata. Mislim da bi bilo žalosno da na površinu opet isplivaju neki stari i dobro poznati, jer Splitu treba nešto novo i drukčije. Drugi način vođenja, iskrenija i direktnija komunikacija s građanima, netko s urbanim štihom, netko tko će staviti ovaj grad ispred stranačkih i osobnih interesa.

Što mislite o mandatu Andre Krstulovića Opare? Što mu najviše zamjerate, a što pamtite kao uspjeh? Koje biste njegove projekte nastavili?

– Ono što je započeto treba dovršiti. Kao stranka nećemo inzistirati na megalomanskim projektima. Napokon se dovršava Karepovac, prve godine njegova mandata napokon se dogodio onaj pokušaj sa Žnjanom, međutim sve to presporo ide jer se gradska administracija nije pokrenula na pravi način.

Te projekte treba nastaviti. Treba krenuti u rješavanje izlaska iz trajektne luke, ali izgleda da se planovi o kojima se govori opet blokiraju zbog parcijalnih interesa.

Drugi prioritet bi trebao biti ulaz u grad s istočne strane. Za ponuđeno rješenje za raskrižje Stobreč nismo baš sigurni da će riješiti problem i pitanje je zašto se odustalo od dijeljenja prometa u dvije razine. Trebamo se posvetiti rekonstrukciji i dovršavanju ulica, treba graditi vrtiće i u suradnji s privatnim poduzetnicima, ali i uvesti kontrolu nad upisom u vrtiće da se to ne radi preko veze.

Od obećanih 2500 parking mjesta nismo puno dobili. Jedna od ideja je da se dva krajnja kolnička traka od deset navečer do sedam ujutro, na ulicama gdje postoje četiri traka, prenamijene za parkiralište. Takvih je puno primjera u europskim gradovima, a imamo još prijedloga, no o tome ćemo kada krenemo u kampanju.

Milijun je malih, ali stanovnicima važnih stvari na kojima treba raditi. Split je oduvijek bio grad kulture, i tu neke započete projekte treba nastaviti i osmisliti nove.

Treba riješiti i Marjan, radilo se netransparentno, što je jedna od mojih osobnih primjedbi ovoj gradskoj vlasti. Moram napomenuti i da je HSLS imao ikakvog utjecaja na vlast, onaj tragični pokušaj s Kopilicom ne bi se dogodio, i to je jedan od razloga zašto smo izišli iz koalicije.

Sa Žnjanom je dobro počelo, ali...

Koje biste projekte iz gradonačelnikova mandata izdvojili kao najbolje?

– Početak inicijative na Žnjanu i sam projekt uređenja nije bio loš, ali je tempo prespor. Teško je reći, osim Karepovca, koji je još projekt dobar.

A Hrvatski dom u Tončićevoj ulici?

– Da, mislim da je koncertna dvorana dobro napravljena i da je napokon Split dobio kvalitetan prostor.

Osnovana je i nova ustanova za upravljanje koncertnom dvoranom...

– E, to, sad... Mislim da je problem što za svaku novu zgradu imamo nova zaposlenja. Mislim da je neka postojeća ustanova mogla voditi Hrvatski dom.

Split je doživio turistički bum. Smatrate li da se kod nas događa stihijski turizam?

– Da. E, sad, tko je kriv za to... Mislim da je situacija kriva. Nije se to dogodilo preko noći, ali ni u planiranom razdoblju. Mislim da će sam zakon tržišta stati tome na kraj. Zbog koronavirusa sugrađani već sada podstanarima prenamjenjuju stanove koje su iznajmljivali kao apartmane.

Treba ograničiti broj ugostiteljskih objekata u centru grada, ali opet zimi treba privući građane u centar. Naša ideja je da u zimskom razdoblju ljudi koji odu u kafić ili u trgovinu u centru grada, uz račun imaju osiguran besplatan parking. To je jedna od ideja.

Budućnost je proširenje pješačke zone centra grada, a preduvjet za to su parkirališna mjesta.

Često se uspoređujemo s drugim gradovima, ali ne trebamo ići daleko, možemo zastati na Šibeniku, koji je posljednjih godina procvao. Glazbena, kulturna događanja su poprimila sasvim novu dimenziju. Povucimo paralelu s njihovim i našim festivalima, proslavama Nove godine, adventa?

– To je krenulo 2010. godine. Prvi Terraneo festival u Šibeniku bio je 2011. godine, a druga stvar, koja je možda najvažnija, gradska vlast je povukla velika EU-ova sredstva za uređenje grada, šetnica, plaža i tvrđava.

Split ima malu scenu, ima čak dobrih malih koncerata koji možda nisu privlačni široj javnosti. Postoji subkulturna scena, ali takve stvari Grad treba podržati. U Splitu su događanja očito prilagođena određenim ljudima koji netransparentno zarađuju od organiziranja takvih manifestacija.

Treba postojati nešto za sve. Ne sjećam se kada sam bio na našem dočeku Nove godine baš zbog takvih izvođača, jer sve to izgleda kao seoski dernek. Grad bi trebao imati nešto kao što je bila "Adventilacija". Opravdanja zašto to više nije tako, ne stoje. Pogledajmo Zagreb, Zadar, Šibenik...

Ljudima je potrebno veselja, pogotovo na koncu ovakve godine. Bolje neće biti ako se nastavi ovim tempom.

Osim toga, u Splitu više nema velikih koncerata. Vođenje Spaladium Arene je loše, a korona je dodatno sve uništila. Moja glavna zamjerka je povlačenje sredstava iz EU-ovih fondova za neke stvari od kojih možda i neće biti koristi, a, primjerice, mogli smo Tursku kulu i tvrđavu Gripe urediti tim sredstvima i imati nešto poput šibenskih tvrđava.

Jedan od naših velikih problema je otpad. Split je prošlu godinu završio je na 358. mjestu, sa samo 3,74 posto odvajanja otpada.

– Za to su "zaslužni" Grad, "Čistoća" i građani koji nemaju svijest o odvajanju otpada. "Čistoća" i Grad nisu učinili sve što su bili dužni učiniti. Potrebna su sva tri čimbenika, a zakazalo se i s edukacijom.

Vratimo se na vašu kandidaturu. Liberali su već dali gradonačelnike Splita...

– Dva. Gradonačelnik Nikola Grabić i Ivan Škarić. Za Grabićeva mandata dosta je toga učinjeno, ali njega su HDZ-ovci poslije pokupili u onom "vlaku slobode". On je progurao projekte HSLS-a; tunel u Dubrovačkoj, kolektor i još neke stvari koje su za njegova mandata napravljene.

Mislim da sam ja kao idući HSLS-ov kandidat kompetentan jer imam znanja, iskusne ljude oko sebe, u politici sam više od 30 godina i znam da Split može bolje.

TREBAO BI JOŠ JEDAN STAN ZA SVE HOBIJE


Zdeslav Benzon ima i veliku podršku obitelji, a pogotovo supruge, također ginekologinje.

Znanstvena fantastika mu je velika ljubav. Piše kolumne za časopis "Sirius B", a ranije u drugom časopisu koji se zvao "Futura".

Pisao je i priče, a sada je njegova kći, 20-godišnja Antea, studentica dizajna vizualnih komunikacija, nastavila njegovim putem, dok su sinu Mislavu, srednjoškolcu, za sada uglavnom igrice na pameti, no brani se liječnik da ima ograničeno vrijeme pred ekranom.

– Kćerka je lani dobila nagradu SFera za najbolju priču mladog autora, a sada piše zbirku priča i crta strip. Osim toga upisala je u Glazbenoj školi i solo pjevanje. A ja, osim SF-a, imam i pozamašnu kolekciju ploča, nekoliko tisuća njih, a jednako toliko i knjiga. Trebao bih kupiti još jedan stan da stanu svi hobiji – smije se Benzon, koji također, kao i njegova kći, voli pjevati, ali on svoje glasnice upjevava u liječničkom zboru.

Od glazbe sluša uglavnom postpunk, alternativnu, eksperimentalnu, neoklasičnu, elektroničku, zato se i ne pronalazi na dočecima Nove godine na splitskoj Rivi. No, za sve nabrojene hobije treba puno vremena, a Benzon ga uvijek nekako pronalazi.

– Kada se posvetim nečemu, onda to do dubine istražujem. Ono čemu se posvetim ne puštam, pa će tako biti i s gradonačelničkim mandatom – zaključio je HSLS-ov kandidat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

17. listopad 2020 14:00