StoryEditor

KLIMATSKi IZAZOVSplitske trećašice izradile prototip domišljatog kita, a motivirale su ih plaže pune otpada: Čistka smo napravile jer smo htjele spasiti more

Piše Tanja Giovanelli Jakov Prkić/cropix
18. lipnja 2021. - 14:51
Učenice OŠ 'Spinut' Nora Ninković i Sofija Grgić Martin s kitom kojeg su napravile od recikliranih materijalaJakov Prkić/Cropix

Da pusta rješenja koja obećavaju popraviti naš narušeni ekosustav ne bi ostala samo mrtvo slovo na papiru, pobrinule su se Sofija Grgić Martin i Nora Nonković, učenice 3.c razreda OŠ "Spinut", koje su uz podršku učiteljice Dijane Dvornik osmislile i izradile prototip domišljatog kita čistača mora, kakav bi posramio i Gepetta.

Njihovo je inovativno rješenje prepoznao žiri neprofitne organizacije "Pokretači promjena", koji je na Školskom klimatskom izazovu upravo "Čistka" proglasio najboljim odgovorom u kategoriji nižih razreda hrvatskih osnovnoškolaca.

– Mogli smo birati želimo li raditi nešto na temu zelenih površina, prometa, zagađenja ili otpada za gradove budućnosti, i naša je ideja bila otpad, jer smo htjele spasiti more, a naš grad je na moru. Da u moru ne bi bilo toliko smeća. Imale smo dvije-tri ideje, ali ova nam se najviše svidjela pa smo nju odlučile razraditi – govori nam Nora predstavljajući prototip vrijednog kita imena Čistko, kojeg su, uz malu pomoć nastavnice, izradile same, i to reciklirajući otpadne materijale.

Kita pokreće smeće

– Njega pokreće smeće, tako ljudi prvo moraju njegove spremnike napuniti s malo otpada, a onda ga staviti u more da tamo traži smeće i preradi ga u gorivo koje pokreće njegov propeler – objašnjava nam Sofija, ističući kako su ih na ovaj projekt motivirale plaže koje su nerijetko pune otpada.

– Mi obično na zadnji dan škole idemo na plažu i tamo uvijek bude stakla, plastike i svakakvog smeća. A jedan put kad sam ronila, na dnu mora sam vidjela neku spužvu. Životinje se u moru sigurno guše u smeću – dodaje.

– A ja sam vidjela kako ljudi, kad idu na piknik, ostave plastični pribor. I onda se ribe mogu ubosti na njega. A u školi smo učili da u našem primorskom zavičaju ima dosta glavatih želva koje često zapnu u kesi. I vidjela sam sliku dupina kako je zapetljan u mrežu – nadovezuje se Nora, otkrivajući motivaciju na čijim je krilima osmišljen vrijedan robot.

image
Nora Ninković, učiteljica Dijana Dvornik i Sofija Grgić Martin
Jakov Prkić/Cropix

Prototip su, kako doznajemo, na nastavi izradile same, i to u svega dva sata, dok im je učiteljica dala ruke isključivo kod baratanja s vrućim ljepilom i oštrim nožem. Iako, kako same kažu, čisteći kit kakvog su zamislile tehnološki nije posebno napredan ni kompliciran, zaslužuje se zvati robotom jer sam radi sve što treba, a što će, uvjerene su, prepoznati oni u čijim je rukama moć primjene.

– Mi smo to zamislili tako da nađemo neku staru tvornicu koja bi izrađivala te naše kitove pa da dođu novinari kao vi koji će o njima pisati i onda da o tome čitaju i ljudi iz drugih država pa ih naruče od nas – otkriva nam Nora.

U svaku zemlju dva kita

– Plan nam je da u svaku zemlju idu dva kita. I oni bi zapravo trebali biti od metala, ali kako smo prototip morale napraviti od otpadnih ostataka, tako smo došli do ovog rješenja – nadovezuje se Sofija, čija stara svjetlucava suknja vjerno imitira sjajnu površinu tijela kita, pa dodaje kako su mu na usta stavile i zaštitne resice, da ne bi slučajno pojeo koju ribu.

Vrteći mehanizam koji u nutrini "dobrog diva", u nizu povezanih plastičnih boca "melje" čepove, maštovite nam trećašice ponosno prezentiraju svoj naum pa zaključuju:

– Mislile smo, kad odrastemo, da ga možda zbilja i napravimo.

– I ne bi me to iznenadilo – zadovoljno će učiteljica Dijana, ističući kako su u fazi izrade prototipa, koja je uslijedila nakon ulaska u finale, cure počele razmišljati zaista poduzetno, spominjući moguću podršku gradonačelnika Ivice Puljka, Mate Rimca, Greenpeacea...

– Mi u razredu zaista njegujemo ekološku svijest i kreativnost. Od svog smo novca uštedjeli i kupili kante za sortiranje otpada, kada nam ih već nitko nije htio dati, a uz to sudjelujemo u mnogim e-twining projektima za likovnu kulturu, tako da su učenici stekli preduvjete za uspješnu prijavu na ovaj izazov – dodaje učiteljica, naglašavajući kako je, od osam timova koji su ponudili odgovor na spomenuti izazov iz spinutske osmoljetke, čak šest iz njihova razreda.

Timski rad


Školski klimatski izazov natjecanje je u dizajniranju rješenja koja pridonose održivom razvoju i smanjenju negativnih utjecaja klimatskih promjena, pri čemu se koristi svjetski poznata obrazovna metoda "Designathon Works", koja se zasniva na hvaljenim pristupima učenju – "design thinkingu" i "Maker" pokretu. Kroz "Designathon" radionice djeca rade u timovima kako bi uz pomoć tehnologije dizajnirala kreativna rješenja za stvarne svjetske probleme, koje je UN detektirao kao globalne ciljeve održivog razvoja kojima bi se do 2030. godine trebao poništiti nepovratan utjecaj čovječanstva na prirodu i okoliš.

27. srpanj 2021 16:07