stdClass Object ( [id] => 1125989 [title] => Stručnjak za podvodnu i hiperbaričnu medicinu: Ove bolesti nisu prepreka za rekreacijsko ronjenje. Dijagnoze su važne, ali procjene su još važnije! [alias] => strucnjak-za-podvodnu-i-hiperbaricnu-medicinu-ove-bolesti-nisu-prepreka-za-rekreacijsko-ronjenje-dijagnoze-su-vazne-ali-procjene-su-jos-vaznije [catid] => 419 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

​Želja za ronjenjem je jaka. Ponekad jaka kao želja za povratkom kući, žudnja za ljubljenom (ili ljubljenim), kao želja za avanturom, za još nedoživljenim, egzotičnim i uzbudljivim. Životni je vijek sve dulji, živimo sve bolje i lakše, čak i uz bolest. Sve smo bogatiji. Nekada iznimno skupa ronilačka oprema je sve dostupnija.

Stoga se, ponekad u nekim već poštovanim godinama, ponekad i uz bolest koju dobro podnose, uz lijekove kojima uredno održavaju dobro stanje zdravlja, javljaju osobe koje bi htjele roniti. Ne samo onako, kao i svi obični smrtnici, samo s maskom i perajama na plaži, već zaista roniti uz uporabu autonomne opreme, s bocama, kao što to najčešće kažemo.

Je li roniti uz neku bolest zaista toliko rizično? Postoje li ipak bolesti uz koje bi roniti predstavljalo neprihvatljivo naglašeni rizik? Ima li pri tome razlike u ronjenju na dah u odnosu na ronjenje s bocama?

Potpis umjesto pregleda

Postoje li zdravstvene tegobe pri kojima boravak u podmorju možda djeluje kao svojevrstan lijek? Ugodna morska klima, sunce i plivanje, mir i tišina podmorja bi možda mogli biti korisni u liječenju ili pak oporavku nekih bolesnika, primjerice onih kojima se i inače preporučuje lagana rekreacija. Čini se da bi i to moglo biti, premda je lista takvih vrlo kratka. Smiju li, kako bilo, takve osobe roniti?

Istina je da kandidati za ronjenje, koji imaju neku od bolesti koje su se ranije smatrale kontraindikacijama za ronjenje, danas sve lakše i jednostavnije prolaze selekcijske stepenice i dolaze do statusa upisanih u nekoj od ronilačkih škola. Već više godina ni u Hrvatskoj praktično nema obveznih zdravstvenih pregleda za ronioce, premda će neki komentirati kako to baš nije tako. A vjerujte mi da jest.

Liječnici posebno obučeni u medicini ronjenja nisu više u ulozi u kojoj su bili prije desetak godina. Zdravi kandidati i ronioci, odnosno oni koje se tako osjećaju i koji tako tvrde uz potpis, ne podliježu nikakvom zdravstvenom pregledu, dok se bolesni navodno upućuju na pregled. Želim vjerovati da je takva politika dobra, ali do daljnjeg sam skeptik.

Ronjenje s bocama i ronjenje na dah imaju neke iste, ali i neke različite rizike. Prije ronjenja na dah treba se podsjetiti opasnosti o kojima je već pisano na stranicama Otvorenog mora. To su ponajprije hiperventilacija prije zarona, koja se obavlja kao više uzastopnih, forsiranih, dubokih udaha i izdaha.

---

image
Ovakvi kadrovi su najbolji mamac
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Premda će takav postupak zaista omogućiti nešto duže vrijeme boravka pod morem, potencijalno se radi o iskoraku u pogibelj, budući da pri izronu može doći do značajnog pada parcijalnog tlaka kisika u krvi, te nesvjestice, potonuća i utapanja. Stoga, savjetujem oprez podvodnim ribolovcima i drugima koji žele što duže biti na dah pod morem.

Mjere opreza

Obično, amatersko ronjenje na dah, uz uporabu disalice, maske i peraja, je uglavnom vještina pri kojoj, uz iznimku hiperventilacije pred zaron, ne prijete neke posebne opasnosti. Ipak, takvo ronjenje je obično vezano za ljeto i sunce. Čak i ako ste sasvim zdravi, nemojte nikada naglo ulaziti u more koje je uvijek značajno hladnije od našeg tijela. Možda riskirate burnu reakciju krvnih žila i srca koja može završiti utapanjem.

Ova mjera opreza se posebno odnosi na starije osobe i one s nekom bolesti srca i krvnih žila. Ne skačite u more nepoznate dubine jer su tako, nažalost, stradali mnogi dobri plivači i ronioci. Ne idite roniti punog želuca. Neka od posljednjeg obroka protekne barem dva ili tri sata. U suprotnom riskirate barem neugodno povraćanje i moguće udisanje povraćenog sadržaja.

Oni koji su do sada već ronili s maskom i disalicom znaju da se, nakon povratka na površinu, more iz disalice mora izbaciti snažnim puhanjem kroz disalicu. Baš taj manevar može izazvati burne poremećaje rada srca, pri čemu su u povećanom riziku oni koji i inače imaju neku srčanu aritmiju, makar dobroćudnu. U ronjenju, tako i u ronjenju na dah je najvažnije ni u čemu ne pretjerivati pa će i kratki izleti u Posejdonovo carstvo biti ugodni, osvježavajući i nezaboravni.

No, u ronjenju s bocama su stvari malo drukčije, ozbiljnije. Određene bolesti mogu predstavljati neprihvatljiv, naglašeni rizik, koji mudri kandidat ni ronilac nikada ne bi trebao prihvatiti, pa makar nikad ne zaronio! Pa nisu valjda u podmorju svi gušti i slasti ovoga svijeta?

Upiti koje su mi do danas povremeno postavljali kandidati za ronioce s ne baš savršenim zdravljem su se najčešće odnosili na ronjenje uz tjelesnu invalidnost, astmu, šećernu bolest, tzv. klizeći jednjak (hiatus hernia), neke bolesti srca, visoki krvni tlak, epilepsiju, duševne tegobe, neke bolesti uha te preboljeli spontani pneumotoraks.

Nažalost, nije moguće proglasiti ronilačkog kandidata koji boluje od neke bolesti sposobnim samo za ronjenje na male dubine, u plitkom. Takva zdravstvena kvalifikacija ne postoji i u tome griješe mnogi izvrsni liječnici najrazličitijih specijalnosti koji, nažalost, ne razumiju ni načela ronjenja ni medicine ronjenja. Ne postoje opasnosti koje ne bi prijetile i na malim i na velikim dubinama.

---

image
Tjelesna ograničenja traže bolju organizaciju
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Ronjenje osoba s invaliditetom

Premda je u svijetu ronjenje osoba s invaliditetom sasvim uobičajena stvar, kod nas je to, priznajem, još uvijek aktivnost u povojima. U nas je malo takvih osoba koje rone, a među njima je još uvijek premalo invalida Domovinskog rata. U hrvatskim ronilačkim klubovima i školama ronjenja postoje vrijedni entuzijasti koji se tim problemom bave.

Problemom - jer ronjenje osoba s invaliditetom nije jednostavno ni za njih ni za njihove instruktore. Instruktori ronjenja koji rade s takvim osobama moraju proći posebnu edukaciju kako bi što bolje, do razine koja ne dopušta improvizacije i propuste, razumjeli potrebe osoba s invaliditetom i omogućili im kvalitetan i siguran boravak pod morem.

Nedavno sam, pod stare dane, od jedne kolegice naučio kako invalidnost nije sudbina, već dijagnoza. No, sigurno je da ne mogu roniti sve invalidne osobe koje to požele. Prije uključivanja u školu ronjenja one će ipak morati zadovoljiti neke zdravstvene kriterije za sigurno ronjenje, primjerene dubinama na koje će roniti i režimima u kojima će roniti.

Čini se da već na ovom primjeru postoji pitanje svih pitanja. Zašto uopće ograničavati ljude koji žele roniti? Treba li uopće od svih kandidata koji žele roniti zahtijevati ispunjavanje istih, jednako visokih zdravstvenih standarda? Mislim da bi u slučaju osoba koje imaju neku zdravstvenu poteškoću bilo opravdano postupati baš tako samo onda kad bi zdravstveni rizici u ronjenju bili neprihvatljivo naglašeni.

Uz uobičajene mjere opreza, razboriti ronilački liječnik će u slučaju invalida iz Domovinskog rata posvetiti posebnu pozornost rentgenu pluća, kako bi pouzdano utvrdio ima li možda netko od kandidata koji zaostali geler u plućnom tkivu. Takav nalaz bi predstavljao neprihvatljiv rizik u smislu nastanka barotraume pluća. Na mjestu gelera bi, naime, postojala smanjena elastičnost pluća i veća opasnost od pucanja pluća. Također će posebnu pozornost posvetiti onim mogućim psihičkim poteškoćama tih osoba, pri kojima bi ronjenje bilo kontraindicirano.

Ronjenje s astmom

Smiju li astmatičari roniti? Ovom starom problemu medicine ronjenja je još 1995. bila posvećena posebna konferencija Undersea and Hyperbaric Medical Society (Medicinska udruga za podmorsku i hiperbaričnu medicinu). Astma je bolest pri kojoj treba razlikovati nekoliko faza i stupnjeva rizika pri ronjenju.

Generalni stav o tome kako je kod ove bolesti uvijek naglašen rizik od zarobljavanja zraka (air trapping) definitivno ne stoji. Taj rizik je u astmatičara sigurno veći negoli u zdravih ljudi, ali je vrlo nizak, rekao bih prihvatljivo nizak. Astmatičari nisu u povećanom riziku od nastanka dekompresijske bolesti, ali je u njih ograničena sposobnost tjelesnog naprezanja pod vodom.

Tjelesno naprezanje pod vodom, a do kojeg zaista može doći pri nekim ronjenjima i pri nekim situacijama pod morem, za astmatičare će predstavljati hendikep. Sve astmatičare koji (ipak) rone i sve one koji bi htjeli roniti treba prethodno pregledati, porazgovarati s njima, proučiti nalaze pretraga funkcije pluća i tek potom donijeti zaključak. Pri tome ne treba automatski isključiti sve kandidate. Liječnikov strah ne smije biti glavni razlog za odluku o diskvalifikaciji.

---

image
Ronjenje je zabavan, ali i zahtjevan sport
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Astma u djetinjstvu također ne znači da će potencijalni kandidat automatski biti isključen iz ronjenja. Štoviše, čak i uz kroničnu astmu koja je u mirnoj fazi, pa i ako kandidat uzima kortikosteroide, može biti uključen u školu ronjenja. Naravno, ako prethodno zadovolji sve druge testove zdravstvene sposobnosti.

Nasuprot tome, u slučaju akutne faze astme, koja se manifestira kašljem, zviždanjem u plućima, otežanim disanjem ili pak smanjenom sposobnošću tjelesne aktivnosti, kandidat je odmah i automatski nesposoban za ronjenje, pa makar privremeno. Ronjenju se može vratiti tek nakon što su se pokazatelji plućne funkcije vratili u okvire normalnih vrijednosti.

Sve ronioce koji imaju astmu i sve kandidate za ronjenje koji imaju astmu, koji su ranije imali astmu i sad se osjećaju dobro, sve koji zbog astme uzimaju ili su uzimali bilo kakve lijekove, savjetujem da se posavjetuju sa svojim liječnikom, specijalistom za plućne bolesti i s iskusnim ronilačkim liječnikom, koji ipak najbolje razumije zdravstvene probleme do kojih može doći u podmorju i poslije izrona iz dubina.

Ronjenje uz šećernu bolest

Na svijetu je sve više oboljelih od šećerne bolesti ili dijabetesa. Stoga je i sve više onih koji bi uz tu bolest željeli roniti. Nekada je šećerna bolest bila apsolutna kontraindikacija za ronjenje. Ronilačkim liječnicima je često bilo lakše odbiti kandidata sa šećernom bolešću negoli se uvaliti u moguće probleme i prihvatiti odgovornost potpisivanjem zdravstvene svjedodžbe.

No, za razumijevanje ovog problema treba znati da postoje dva tipa ove bolesti: teži, kod kojeg oboljeli obvezno uzimaju lijek inzulin (stoga se naziva i inzulin ovisni tip) i lakši, kod kojeg oboljeli uzimaju druge lijekove koji djeluju na smanjenje razine glukoze u krvi (inzulin neovisni tip) i pri kojem se ta razina, više-manje uspješno, održava urednom dijetnim mjerama i vježbanjem.

​Osobno smatram da je šećerna bolest zaista poseban zdravstveni problem u ronjenju i da mu treba posvetiti veliku pozornost. Do sada sam u tek nekoliko slučajeva napravio iznimku i propustio u ronjenje kandidate s inzulin neovisnim tipom šećerne bolesti. Tim se osobama i inače preporučuje osobita pozornost u prehrani, te lagana tjelovježba kojom će održavati poželjnu tjelesnu težinu.

Ronjenje zaista jest lagana tjelovježba, a ronioci tjelovježbom i inače održavaju svoju tjelesnu spremu - kondiciju. No, nije u tome problem, niti bi oboljeli od šećerne bolesti bili ugroženiji u podmorju od drugih kandidata stoga što imaju povišenu razinu glukoze u krvi, već stoga što bi pod morem mogli doživjeti hipoglikemijsku krizu (pad glukoze u krvi) koja može završiti utapanjem ili barem ozbiljnim incidentom u kojem bi bili životno ugroženi i ronilac-dijabetičar i njegov pratilac. Stoga sam protiv ronjenja dijabetičara kod kojih postoji podatak o hipoglikemijskoj reakciji, bez obzira na to koji tip dijabetesa imaju.

Poznato je da postoje i vrlo dobri sportaši koji su dijabetičari te da i mnogi dijabetičari zaista rone, i to baš s bocama, te da im se ništa opasno nije dogodilo pod morem. S druge strane, liječnikov savjet ne može biti stvar ni statistike ni utiska, već ozbiljna interpretacija ozbiljnih činjenica.

---

image
Na tečaju se vidi tko može biti ronioc
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Liječnik mora djelovati u skladu s najboljim interesom kandidata. Svakog kandidata treba doživjeti kao osobu, a ne kao dijagnozu, i stoga zdravstvenu sposobnost svakog od njih treba individualno (pro)cijeniti. Stoga savjetujem svim potencijalnim roniocima koji imaju šećernu bolest da je vrlo ozbiljno shvate, te da u svezi s možebitnim ronjenjem ne traže savjet od onih instruktora koji će ih bezuvjetno prihvatiti u školu ronjenja i sve to, jasno, uredno naplatiti, već od savjesnih i odgovornih instruktora koji znaju svoj posao ili pak od iskusnog ronilačkog liječnika, koji ipak nešto bolje poznaje medicinske probleme.

Ronjenje s klizećim jednjakom

Klizeći jednjak ili klizeća hernija jednjaka je stanje kod kojeg dio jednjaka može kliznuti iz trbušne šupljine, gdje mu je mjesto, u prsnu šupljinu kroz otvor koji postoji u ošitu (dijafragmi). Dio jednjaka koji je kliznuo čak može ostati ukliješten, što zahtijeva intervenciju kirurga.

U stanju uronjenosti, tlak vodenog stupca na trbušnu stijenku potiskuje sadržaj trbuha prema natrag i gore, te tako olakšava nastajanje klizenja jednjaka u osoba s tim problemom. Baš zbog toga je i u zdravih ronilaca češće vraćanje želučanog sadržaja. Klizeća ili ukliještena hernija jednjaka su apsolutne kontraindikacije za ronjenje budući da pri tome postoji i rizik od zarobljavanja plina i pucanja tog dijela probavnog sustava pri izronu.

Ronjenje s nekim bolestima srca

Na svijetu je sve više oboljelih od raznih bolesti srca. Sve više ljudi živi s tim bolestima zahvaljujući kirurškim intervencijama i lijekovima. Stres i tzv. tip A ponašanja (agresivni, ambiciozni, arogantni, afektivni, itd.) su vrlo često dio stila svakodnevnog života i teško ih je kvantificirati pa stoga i postaviti neke okvirne granice prihvatljivog. Pušenje i prekomjerna tjelesna težina dodatni su čimbenici rizika za nastanak bolesti srca i dodatno čine ronioca slabijim u podmorju.

Sve ronioce i sve kandidate za ronjenje koji imaju neku srčanu bolest savjetujem da se redovito savjetuju sa svojim kardiologom i nekim od iskusnih ronilačkih liječnika. Možda će već snimanje elektrokardiograma (EKG) pri naporu pomoći raščistiti dvojbe oko ideje o ronjenju. Uostalom, ne moraju svi roniti. Postoje mnogi drugi sportovi pri kojima sve uokolo nije mokro, a jednako su zabavni i korisni.

​Osobe kojima je ugrađen umjetni električni stimulator srca (pacemaker) ne smiju roniti, a iznimke su toliko rijetke da ih ne vrijedi ni spominjati. Osobe koje imaju WPW sindrom (Wolf-Parkinson-White) u povećanom su riziku od nastanka poremećaja srčanog ritma i ne smiju roniti. Iznimkom mogu eventualno biti osobe koje imaju verificiranu bolest, ali koje nisu nikada imale bilo kakvih simptoma. Ja se ipak ne bih igrao sreće i statistike.

Osobe koje imaju tzv. blok desne grane smiju roniti, jer je njihovo stanje vrlo rijetko udruženo s bilo kakvom značajnijom bolesti srca. Kako bilo, potrebno je i mišljenje kardiologa. Osobe sa sportskom frekvencijom srca, one kod kojih sportsko srce radi sporije, mogu roniti bez problema. Oprez načelno treba pobuditi svaka frekvencija ispod 50 otkucaja u minuti, budući da može ukazivati na bolest srca ili na posljedicu uzimanja nekih lijekova.

---

image
Ključ je u dobrom instruktoru
Ivana Nobilo/Ilustracija/Cropix
---

U takvim je slučajevima potreban pregled kardiologa. Osobe koje imaju tzv. patent foramen ovale su u povećanom riziku od nastanka dekompresijske bolesti. To je defekt pregrade koja dijeli dvije pretkomore u našem srcu. Ova anomalija postoji u oko 20-30 posto sasvim zdravih osoba koje potpuno normalno žive, rade i bave se sportom.

To je moguće stoga što je tlak u lijevoj pretkomori uvijek veći od onog u desnoj, pa je defekt funkcionalno zatvoren, premda anatomski ipak postoji. U ronjenju, kako bilo, postoje trenuci u kojima je situacija s tlakovima baš obratna, primjerice kod postupaka izjednačavanja tlaka. Tlak desne pretkomore može kratkotrajno biti veći od onog u lijevoj. Ako bi tada u venskoj krvi desne pretkomore bilo mjehurića zraka, onda bi ti mjehurići krvlju mogli prijeći iz desne u lijevu pretkomoru, a da pri tome krv nije prethodno prošla kroz plućni filtar. Mjehurići bi se tako odjednom našli u arterijskoj krvi, na arterijskoj strani cirkulacije, i mogli bi potencijalno biti odaslani u mozak, uz najteže posljedice.

Ronjenje uz visoki krvni tlak

Krvni tlak je jedan od pokazatelja stanja našeg zdravlja, na vlastito stanje srca i krvnih žila. Premda vrijednost krvnog tlaka varira iz sata u sat, čak i tijekom mjerenja, ipak se većina ronilačkih liječnika slaže da je vrijednost krvnog tlaka od 140/90 mm Hg (milimetara živinog stupca) granica - najviša vrijednost koju ronilac smije imati.

Povišeni hidrostatski tlak u podmorju neće djelovati na vrijednosti krvnog tlaka, ali hladnoća u podmorju i tjelesna aktivnost pri ronjenju hoće. Osobe s povišenim krvnim tlakom kod kojih postoji zadebljanje stijenke lijeve srčane klijetke, njezino proširenje ili pak poremećaj njezine funkcije ne smiju se propustiti u školu ronjenja niti bi smjele nastaviti roniti ako rone.

Ronjenje uz epilepsiju

Kandidati za ronjenje koji imaju ili su nekada imali bilo kakvu vrstu napadaja opisanih u njihovoj medicinskoj dokumentaciji kao bilo kakva vrsta epilepsije, moraju vrlo ozbiljno shvatiti potrebu procjene svojeg zdravstvenog stanja od strane neurologa i iskusnog ronilačkog liječnika prije nego što se upuste u bilo kakvu avanturu u podmorju. Nalaz elektroencefalograma (EEG) može, ali ni ne mora biti ključni element odluke. Važniji će ipak biti cjeloviti klinički utisak o oboljelom.

Osobe s epilepsijom ne mogu roniti, jer je u njih povećan rizik od utapanja ako bi se napad dogodio pod morem. Takve osobe uvijek mogu ugroziti i druge koji s njima rone i koji bi u trenutku napada priskočili u pomoć. Kako bilo, roniti će najvjerojatnije moći osobe koje su samo u djetinjstvu imale tzv. febrilne konvulzije (grčeve zbog povišene tjelesne temperature).

Ronjenje s duševnim tegobama

Među osobe koje se ponekad žele uvući među ronioce su definitivno i one s određenim duševnim tegobama. U ovom dijelu priče o zdravlju i ronjenju imam najviše šaljivih osobnih iskustava i pamtim mnoštvo šaljivih epizoda. No, šaljivih samo stoga što su kandidati na vrijeme uhvaćeni i vraćeni. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji registar osoba kojima je uskraćena zdravstvena svjedodžba za ronjenje pa se takve osobe mogu javiti nekom drugom klubu ili školi, gdje će im možda uspjeti proći kroz filter selekcije.

---

image
Prvi zaroni su u bazenu
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Štoviše, ako baš žele, pri tome mogu vješto i relativno jednostavno disimulirati (praviti se zdravima), potpisati izjavu o zdravstvenoj sposobnosti te konačno, ako do nekog incidenta i dođe, uredno tužiti svoj ronilački klub, budući da mogu izjavljivati kako uz duševnu bolest nisu mogli biti dovoljno kritični pri potpisivanju takve izjave.

Osobe s težim duševnim tegobama najvjerojatnije neće nikada biti među kandidatima za ronjenje. One s blažim duševnim tegobama nekad zaista uspiju promaknuti oku liječnika, ali nikada neće promaknuti iskusnom instruktoru.

Nema psihološkog testa koji bi bio osjetljiviji i precizniji od oka iskusnog instruktora. Takvih ronilaca, kako bilo, ipak ima vrlo malo jer i oni znaju da je ronjenje zahtjevan sport, koji predmnijeva i adekvatno reagiranje u stresnim situacijama. No, budući da je nekritičnost također dio slike mnogih duševnih bolesti, može se dogoditi da ih ipak sretnemo među roniocima.

Među takvim osobama će biti i one koje imaju duboko usađen strah od vode, a uključujući se u ronilaštvo, jer žele dokazati svijetu da su jednakiji od drugih, što mogu dokazati samo u okolnostima težim od onih koje su svima drugima dostupne. Tu će se naći i osobe potpuno nezainteresirane za ronjenje, bez pravog motiva, osobe koje je netko nagovorio da rone, najčešće suprug ili supruga, otac ili majka, koji su najčešće i sami ronioci.

Ponekad će to biti kandidat sklon panici, pri čemu panično reagirajući može djelovati zarazno za okolinu, inducirajući paniku kod ostalih, a opasno za sebe i sve oko sebe. No, najzanimljivija figura je tzv. gusar ili divljak, kako ga ja nazivam. To je osoba koja ne može niti želi razumjeti pravila, ne podnosi disciplinu i autoritet, ne razumije interese skupine ili drugih, već samo svoje.

Prava je kuga i kolera u svakoj ronilačkoj zajednici i treba ga se čuvati poput peronospore u vinogradu. Uvijek će zaroniti dublje od ostalih, dublje od dogovorenog, ostaviti partnera samog, izroniti drsko i svojevoljno baš onda kad ne treba. Tu su i nedužni uživatelji lakih (ili teških) droga, trave, tabletica i koječega drugog, željni uzbuđenja i dokazivanja. Mogu biti potencijalni izazivači tragedija u podmorju i treba ih se čuvati poput najvećeg zla.

Čini se da čuveni PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) nije nužno kontraindikacija za ronjenje s bocama. - Tamo sam najsretniji! - ispričao mi je pred nekoliko godina jedan suborac o svojem iskustvu s ronjenjem i u najkraćem izrazio svoju ljubav prema podmorju. Još uvijek nemamo dovoljno iskustva u svezi s mogućim terapijskim djelovanjem ronjenja na osobe s PTSP-om, ali neka sporadična izvješća govore u prilog takvoj zamisli.

Ronjenje uz neke bolesti uha

Najčešći problem medicine ronjenja su baš osobe koje imaju poteškoće s izjednačavanjem, odnosno s izvođenjem postupka kojim se izjednačava tlak u šupljini srednjeg uha (prostora s one strane bubnjića) i tlak koji zbog djelovanja stupca vode pri zaranjanju narasta s vanjske strane bubnjića, u vanjskom zvukovodu. Čini se da bi, uz malo vježbe, strpljenja i boljeg objašnjavanja postupka, sve osobe ga mogle izjednačiti.

Jasno, ako je osoba prehlađena, otečene stijenke Eustahijeve tube, cijevi što spaja gornji dio ždrijela sa šupljinom srednjeg uha, neće propustiti zrak i ronilac neće moći zaroniti. Ako bi to ipak pokušao, narastajući tlak može tako snažno ugnuti bubnjić prema unutra da ga može ozbiljno nategnuti ili čak izazvati njegovo pucanje (rupturu), što u podmorju može izazvati vrtoglavicu, opasnu dezorijentaciju pod morem, infekciju ozlijeđenog mjesta, pa čak i teže komplikacije.

---

image
Obaranje rekordna nije za svakoga
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Slične tegobe mogu imati osobe koje imaju kroničnu ili akutnu upalu sinusa. Kroničnu upalu sinusa, među inim, može podržavati i pušenje, odnosno cigaretni dim. Zrak može biti zarobljen u šupljini sinusa pri tlaku koji je postojao prije urona ili pak tijekom njega.

Ako ušće sinusa bude blokirano, i u jednom i u drugom slučaju može biti problematična komunikacija, odnosno izjednačavanje tlaka između šupljine sinusa u nosne šupljine. Bol u sinusu te ronilačka maska puna krvi, gnoja i suza mogu biti vrlo neugodna i bolna posljedica nemogućnosti izjednačavanja tlaka.

Ronjenje nakon spontanog pneumotoraksa

Spontani pneumotoraks je pojava koja se najčešće događa mladim, zdravim, visokim i mršavim muškarcima. Pri tome pukne poplućnica (pleura) i dovede do kolapsa ili ispuhivanja jednog plućnog krila ili njegovog dijela. Da bi se stanje popravilo potrebna je liječnička intervencija nakon koje poplućnica ožiljkasto zaraste. Na mjestu ožiljka zaostane smanjena elastičnost plućnog tkiva, što ove kandidate za ronioce čini osjetljivim prema fenomenu zarobljavanja zraka sa svim mogućim posljedicama.

Najteža od njih je pucanje plućnog tkiva pri izronu, kada ozlijeđene krvne žile usišu zrak koji onda krvlju može odlutati u mozak. Spontani pneumotoraks će se ponovno dogoditi čak polovici oboljelih. Bilo bi iznimno loše ako bi se to dogodilo pod morem, pa je stoga rizik pri tome neprihvatljivo visok i diskvalificira ronioce i kandidate za ronioce.

Osobama koje već rone i osobama koje su samo kandidati za ronjenje, a kod kojih možda postoje neke druge zdravstvene tegobe, preporučujem obratiti se za savjet svojem specijalistu za određenu skupinu bolesti te ronilačkom liječniku sa znanjem i iskustvom u medicini ronjenja.

Nategnuta sposobnost

​Kandidatima koji su nakon čitanja ovog teksta možda razočarani, poručujem da kod određenih zdravstvenih tegoba jedva da ima smisla istjerivati zdravstvenu sposobnost za ronjenje, što će ponekad biti moguće samo nakon skupe i složene dijagnostičke procedure.

Mislim da zaista nikakav sport ni hobi nije vrijedan tolikog truda, da će i pored možda nategnute zdravstvene sposobnosti uvijek postojati makar minimalni rizik, ali ipak postojati, te da mnogi kandidati za ronioce mogu naći svoje veselje i afirmaciju u nekim drugim sportovima i hobijima.

Ploviti se mora, roniti se mora, ali neka to čine ipak oni koji su i zdravstveno sposobni.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => zov podmorja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [4] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [5] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [7] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [8] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [9] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [10] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [11] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [12] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [13] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [14] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [15] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [16] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [25] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [26] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [27] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [28] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [29] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [30] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [31] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [32] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => zov podmorja 1 1 1 1 1 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2021-06-09 09:39:32 [created_by] => 3261 [created_by_alias] => Prof. dr. Nadan Petri, predsjednik Hrvatskog društva za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2021-09-24 21:56:31 [modified_by] => 3261 [publish_up] => 2021-09-13 05:38:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 84 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 419 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--ribolov [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [page_title] => Ribolov [menu-meta_description] => Savjetujemo kako loviti lignje, učimo vas kako se love komarča, zubatac, brancin, tuna, i što je big game fishing. Doznajte sve o ribolovnim tehnikama, ribolovnoj opremi i priboru. Što je spinning, a što sabiki i tataki? Kako loviti mušičarenjem, kako panulom, a kako kančanicom? Koje varalice, lignjariće i peškafonda odabrati i kako nabaviti i ispravno staviti mamac za ribolov na udicu? Sve to doznajte na portalu Otvoreno more. [menu-meta_keywords] => ribolov, podvodni ribolov, ribolovne tehnike, ribolovni pribor, lignje, komarča, zubatac, brancin, tuna, big game, spinning, sabiki, tataki, panula, kančanica, udica, mamac za ribolov, podvodna puška, ronjenje, apnea, udičarenje [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 0 [itemRelatedLimit] => 5 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 0 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 1 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 0 [itemRelatedImageGallery] => 0 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288178.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288176.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288180.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288182.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288184.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288186.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288188.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288190.jpg","\/images\/slike\/2021\/06\/09\/18288192.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Ivana Nobilo\/Ilustracija\/Cropix","Vladimir Dugand\u017ei\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Ilustracija\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["Postoje ronila\u010dke \u0161kole za osobe s invaliditetom","Tjelesna ograni\u010denja tra\u017ee bolju organizaciju","Na te\u010daju se vidi tko mo\u017ee biti ronioc","Klju\u010d je u dobrom instruktoru","Barokomora slu\u017ei za terapijske svrhe","Ovakvi kadrovi su najbolji mamac","Ronjenje je zabavan, ali i zahtjevan sport","Prvi zaroni su u bazenu","Obaranje rekordna nije za svakoga"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["46:48","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x2560","hd_18288178_1920.jpg":"1920x1080","k_18288178_1280.jpg":"1280x1280","k_18288178_1024.jpg":"1024x1024","k_18288178_640.jpg":"640x640","k_18288178_480.jpg":"480x480","k_18288178_340.jpg":"340x340","k_18288178_220.jpg":"220x220","o_18288178_1280.jpg":"1280x1706","o_18288178_1024.jpg":"1024x1365","o_18288178_640.jpg":"640x853","o_18288178_480.jpg":"480x640","o_18288178_340.jpg":"340x453","o_18288178_220.jpg":"220x293","h_18288178_1280.jpg":"1280x854","h_18288178_1024.jpg":"1024x683","h_18288178_640.jpg":"640x427","h_18288178_480.jpg":"480x320","h_18288178_340.jpg":"340x227","h_18288178_220.jpg":"220x147","pp_18288178_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288178_1024.jpg":"805x1024","pp_18288178_640.jpg":"503x640","pp_18288178_480.jpg":"377x480","pp_18288178_340.jpg":"267x340","pp_18288178_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_18288176_1920.jpg":"1920x1080","k_18288176_1280.jpg":"1280x1280","k_18288176_1024.jpg":"1024x1024","k_18288176_640.jpg":"640x640","k_18288176_480.jpg":"480x480","k_18288176_340.jpg":"340x340","k_18288176_220.jpg":"220x220","o_18288176_1280.jpg":"1280x853","o_18288176_1024.jpg":"1024x682","o_18288176_640.jpg":"640x426","o_18288176_480.jpg":"480x320","o_18288176_340.jpg":"340x226","o_18288176_220.jpg":"220x146","h_18288176_1280.jpg":"1280x854","h_18288176_1024.jpg":"1024x683","h_18288176_640.jpg":"640x427","h_18288176_480.jpg":"480x320","h_18288176_340.jpg":"340x227","h_18288176_220.jpg":"220x147","pp_18288176_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288176_1024.jpg":"805x1024","pp_18288176_640.jpg":"503x640","pp_18288176_480.jpg":"377x480","pp_18288176_340.jpg":"267x340","pp_18288176_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1298","hd_18288180_1920.jpg":"1920x1080","k_18288180_1280.jpg":"1280x1280","k_18288180_1024.jpg":"1024x1024","k_18288180_640.jpg":"640x640","k_18288180_480.jpg":"480x480","k_18288180_340.jpg":"340x340","k_18288180_220.jpg":"220x220","o_18288180_1280.jpg":"1280x865","o_18288180_1024.jpg":"1024x692","o_18288180_640.jpg":"640x432","o_18288180_480.jpg":"480x324","o_18288180_340.jpg":"340x229","o_18288180_220.jpg":"220x148","h_18288180_1280.jpg":"1280x854","h_18288180_1024.jpg":"1024x683","h_18288180_640.jpg":"640x427","h_18288180_480.jpg":"480x320","h_18288180_340.jpg":"340x227","h_18288180_220.jpg":"220x147","pp_18288180_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288180_1024.jpg":"805x1024","pp_18288180_640.jpg":"503x640","pp_18288180_480.jpg":"377x480","pp_18288180_340.jpg":"267x340","pp_18288180_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1282","hd_18288182_1920.jpg":"1920x1080","k_18288182_1280.jpg":"1280x1280","k_18288182_1024.jpg":"1024x1024","k_18288182_640.jpg":"640x640","k_18288182_480.jpg":"480x480","k_18288182_340.jpg":"340x340","k_18288182_220.jpg":"220x220","o_18288182_1280.jpg":"1280x854","o_18288182_1024.jpg":"1024x683","o_18288182_640.jpg":"640x427","o_18288182_480.jpg":"480x320","o_18288182_340.jpg":"340x227","o_18288182_220.jpg":"220x146","h_18288182_1280.jpg":"1280x854","h_18288182_1024.jpg":"1024x683","h_18288182_640.jpg":"640x427","h_18288182_480.jpg":"480x320","h_18288182_340.jpg":"340x227","h_18288182_220.jpg":"220x147","pp_18288182_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288182_1024.jpg":"805x1024","pp_18288182_640.jpg":"503x640","pp_18288182_480.jpg":"377x480","pp_18288182_340.jpg":"267x340","pp_18288182_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_18288184_1920.jpg":"1920x1080","k_18288184_1280.jpg":"1280x1280","k_18288184_1024.jpg":"1024x1024","k_18288184_640.jpg":"640x640","k_18288184_480.jpg":"480x480","k_18288184_340.jpg":"340x340","k_18288184_220.jpg":"220x220","o_18288184_1280.jpg":"1280x853","o_18288184_1024.jpg":"1024x682","o_18288184_640.jpg":"640x426","o_18288184_480.jpg":"480x320","o_18288184_340.jpg":"340x226","o_18288184_220.jpg":"220x146","h_18288184_1280.jpg":"1280x854","h_18288184_1024.jpg":"1024x683","h_18288184_640.jpg":"640x427","h_18288184_480.jpg":"480x320","h_18288184_340.jpg":"340x227","h_18288184_220.jpg":"220x147","pp_18288184_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288184_1024.jpg":"805x1024","pp_18288184_640.jpg":"503x640","pp_18288184_480.jpg":"377x480","pp_18288184_340.jpg":"267x340","pp_18288184_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_18288186_1920.jpg":"1920x1080","k_18288186_1280.jpg":"1280x1280","k_18288186_1024.jpg":"1024x1024","k_18288186_640.jpg":"640x640","k_18288186_480.jpg":"480x480","k_18288186_340.jpg":"340x340","k_18288186_220.jpg":"220x220","o_18288186_1280.jpg":"1280x853","o_18288186_1024.jpg":"1024x682","o_18288186_640.jpg":"640x426","o_18288186_480.jpg":"480x320","o_18288186_340.jpg":"340x226","o_18288186_220.jpg":"220x146","h_18288186_1280.jpg":"1280x854","h_18288186_1024.jpg":"1024x683","h_18288186_640.jpg":"640x427","h_18288186_480.jpg":"480x320","h_18288186_340.jpg":"340x227","h_18288186_220.jpg":"220x147","pp_18288186_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288186_1024.jpg":"805x1024","pp_18288186_640.jpg":"503x640","pp_18288186_480.jpg":"377x480","pp_18288186_340.jpg":"267x340","pp_18288186_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_18288188_1920.jpg":"1920x1080","k_18288188_1280.jpg":"1280x1280","k_18288188_1024.jpg":"1024x1024","k_18288188_640.jpg":"640x640","k_18288188_480.jpg":"480x480","k_18288188_340.jpg":"340x340","k_18288188_220.jpg":"220x220","o_18288188_1280.jpg":"1280x853","o_18288188_1024.jpg":"1024x682","o_18288188_640.jpg":"640x426","o_18288188_480.jpg":"480x320","o_18288188_340.jpg":"340x226","o_18288188_220.jpg":"220x146","h_18288188_1280.jpg":"1280x854","h_18288188_1024.jpg":"1024x683","h_18288188_640.jpg":"640x427","h_18288188_480.jpg":"480x320","h_18288188_340.jpg":"340x227","h_18288188_220.jpg":"220x147","pp_18288188_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288188_1024.jpg":"805x1024","pp_18288188_640.jpg":"503x640","pp_18288188_480.jpg":"377x480","pp_18288188_340.jpg":"267x340","pp_18288188_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1247","hd_18288190_1920.jpg":"1920x1080","k_18288190_1280.jpg":"1280x1280","k_18288190_1024.jpg":"1024x1024","k_18288190_640.jpg":"640x640","k_18288190_480.jpg":"480x480","k_18288190_340.jpg":"340x340","k_18288190_220.jpg":"220x220","o_18288190_1280.jpg":"1280x831","o_18288190_1024.jpg":"1024x665","o_18288190_640.jpg":"640x415","o_18288190_480.jpg":"480x311","o_18288190_340.jpg":"340x220","o_18288190_220.jpg":"220x142","h_18288190_1280.jpg":"1280x854","h_18288190_1024.jpg":"1024x683","h_18288190_640.jpg":"640x427","h_18288190_480.jpg":"480x320","h_18288190_340.jpg":"340x227","h_18288190_220.jpg":"220x147","pp_18288190_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288190_1024.jpg":"805x1024","pp_18288190_640.jpg":"503x640","pp_18288190_480.jpg":"377x480","pp_18288190_340.jpg":"267x340","pp_18288190_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2687","hd_18288192_1920.jpg":"1920x1080","k_18288192_1280.jpg":"1280x1280","k_18288192_1024.jpg":"1024x1024","k_18288192_640.jpg":"640x640","k_18288192_480.jpg":"480x480","k_18288192_340.jpg":"340x340","k_18288192_220.jpg":"220x220","o_18288192_1280.jpg":"1280x1791","o_18288192_1024.jpg":"1024x1433","o_18288192_640.jpg":"640x895","o_18288192_480.jpg":"480x671","o_18288192_340.jpg":"340x475","o_18288192_220.jpg":"220x307","h_18288192_1280.jpg":"1280x854","h_18288192_1024.jpg":"1024x683","h_18288192_640.jpg":"640x427","h_18288192_480.jpg":"480x320","h_18288192_340.jpg":"340x227","h_18288192_220.jpg":"220x147","pp_18288192_1280.jpg":"1006x1280","pp_18288192_1024.jpg":"805x1024","pp_18288192_640.jpg":"503x640","pp_18288192_480.jpg":"377x480","pp_18288192_340.jpg":"267x340","pp_18288192_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 419 [name] => Ribolov [alias] => ribolov [description] => [parent] => 417 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"417","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 0 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15363834 Threads: 3 Questions: 3186429619 Slow queries: 7153395 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235710407 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 35 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '0' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /om/ribolov ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 419 [name] => Ribolov [alias] => ribolov [parent] => 417 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /om/ribolov ) ) [link] => /om/ribolov/strucnjak-za-podvodnu-i-hiperbaricnu-medicinu-ove-bolesti-nisu-prepreka-za-rekreacijsko-ronjenje-dijagnoze-su-vazne-ali-procjene-su-jos-vaznije-1125989 [printLink] => /om/ribolov/strucnjak-za-podvodnu-i-hiperbaricnu-medicinu-ove-bolesti-nisu-prepreka-za-rekreacijsko-ronjenje-dijagnoze-su-vazne-ali-procjene-su-jos-vaznije-1125989?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 650607 [name] => priprema za Ronjenje [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-09-24 23:32:52 [main_article_id] => 0 [alias] => priprema-za-ronjenje [link] => /tag/priprema-za-ronjenje ) [1] => stdClass Object ( [id] => 650633 [name] => priprema za podvodni ribolov [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-09-24 23:56:55 [main_article_id] => 0 [alias] => priprema-za-podvodni-ribolov [link] => /tag/priprema-za-podvodni-ribolov ) [2] => stdClass Object ( [id] => 650634 [name] => ronjenje i dijagnoze [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-09-24 23:56:55 [main_article_id] => 0 [alias] => ronjenje-i-dijagnoze [link] => /tag/ronjenje-i-dijagnoze ) [3] => stdClass Object ( [id] => 650635 [name] => ronjenje i bolesti [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-09-24 23:56:55 [main_article_id] => 0 [alias] => ronjenje-i-bolesti [link] => /tag/ronjenje-i-bolesti ) [4] => stdClass Object ( [id] => 650636 [name] => s kojim se bolestima smije roniti [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-09-24 23:56:55 [main_article_id] => 0 [alias] => s-kojim-se-bolestima-smije-roniti [link] => /tag/s-kojim-se-bolestima-smije-roniti ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => zov podmorja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Stručnjak za podvodnu i hiperbaričnu medicinu: Ove bolesti nisu prepreka za rekreacijsko ronjenje. Dijagnoze su važne, ali procjene su još važnije! [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3261 [name] => Miomir Štrbac [username] => miomir.strbac [email] => miomir.strbac@slobodnadalmacija.hr [password] => $2y$10$oBa2AAEGUKq/Ymg095Mrh.7uW.yCfYXSNnHxeF4nyWHs8x3qBlQvy [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""} [groups] => Array ( [3] => 3 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [admin_style] => [admin_language] => [language] => [editor] => [timezone] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/miomir-strbac-3261 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1775 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 0 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/96410507fb7745ab8b7da88e9937be54?s=100&default=https%3A%2F%2Fmore.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288178.jpg [galleryCount] => 9 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix [mainImageDesc] => Postoje ronilačke škole za osobe s invaliditetom [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288178.jpg [title] => Postoje ronilačke škole za osobe s invaliditetom Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288176.jpg [title] => Tjelesna ograničenja traže bolju organizaciju Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288180.jpg [title] => Na tečaju se vidi tko može biti ronioc Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288182.jpg [title] => Ključ je u dobrom instruktoru Ivana Nobilo/Ilustracija/Cropix ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288184.jpg [title] => Barokomora služi za terapijske svrhe Vladimir Dugandžić/Ilustracija/Cropix ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288186.jpg [title] => Ovakvi kadrovi su najbolji mamac Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288188.jpg [title] => Ronjenje je zabavan, ali i zahtjevan sport Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288190.jpg [title] => Prvi zaroni su u bazenu Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/06/09/18288192.jpg [title] => Obaranje rekordna nije za svakoga Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

​Želja za ronjenjem je jaka. Ponekad jaka kao želja za povratkom kući, žudnja za ljubljenom (ili ljubljenim), kao želja za avanturom, za još nedoživljenim, egzotičnim i uzbudljivim. Životni je vijek sve dulji, živimo sve bolje i lakše, čak i uz bolest. Sve smo bogatiji. Nekada iznimno skupa ronilačka oprema je sve dostupnija.

Stoga se, ponekad u nekim već poštovanim godinama, ponekad i uz bolest koju dobro podnose, uz lijekove kojima uredno održavaju dobro stanje zdravlja, javljaju osobe koje bi htjele roniti. Ne samo onako, kao i svi obični smrtnici, samo s maskom i perajama na plaži, već zaista roniti uz uporabu autonomne opreme, s bocama, kao što to najčešće kažemo.

Je li roniti uz neku bolest zaista toliko rizično? Postoje li ipak bolesti uz koje bi roniti predstavljalo neprihvatljivo naglašeni rizik? Ima li pri tome razlike u ronjenju na dah u odnosu na ronjenje s bocama?

Potpis umjesto pregleda

Postoje li zdravstvene tegobe pri kojima boravak u podmorju možda djeluje kao svojevrstan lijek? Ugodna morska klima, sunce i plivanje, mir i tišina podmorja bi možda mogli biti korisni u liječenju ili pak oporavku nekih bolesnika, primjerice onih kojima se i inače preporučuje lagana rekreacija. Čini se da bi i to moglo biti, premda je lista takvih vrlo kratka. Smiju li, kako bilo, takve osobe roniti?

Istina je da kandidati za ronjenje, koji imaju neku od bolesti koje su se ranije smatrale kontraindikacijama za ronjenje, danas sve lakše i jednostavnije prolaze selekcijske stepenice i dolaze do statusa upisanih u nekoj od ronilačkih škola. Već više godina ni u Hrvatskoj praktično nema obveznih zdravstvenih pregleda za ronioce, premda će neki komentirati kako to baš nije tako. A vjerujte mi da jest.

Liječnici posebno obučeni u medicini ronjenja nisu više u ulozi u kojoj su bili prije desetak godina. Zdravi kandidati i ronioci, odnosno oni koje se tako osjećaju i koji tako tvrde uz potpis, ne podliježu nikakvom zdravstvenom pregledu, dok se bolesni navodno upućuju na pregled. Želim vjerovati da je takva politika dobra, ali do daljnjeg sam skeptik.

Ronjenje s bocama i ronjenje na dah imaju neke iste, ali i neke različite rizike. Prije ronjenja na dah treba se podsjetiti opasnosti o kojima je već pisano na stranicama Otvorenog mora. To su ponajprije hiperventilacija prije zarona, koja se obavlja kao više uzastopnih, forsiranih, dubokih udaha i izdaha.

---

image
Ovakvi kadrovi su najbolji mamac
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Premda će takav postupak zaista omogućiti nešto duže vrijeme boravka pod morem, potencijalno se radi o iskoraku u pogibelj, budući da pri izronu može doći do značajnog pada parcijalnog tlaka kisika u krvi, te nesvjestice, potonuća i utapanja. Stoga, savjetujem oprez podvodnim ribolovcima i drugima koji žele što duže biti na dah pod morem.

Mjere opreza

Obično, amatersko ronjenje na dah, uz uporabu disalice, maske i peraja, je uglavnom vještina pri kojoj, uz iznimku hiperventilacije pred zaron, ne prijete neke posebne opasnosti. Ipak, takvo ronjenje je obično vezano za ljeto i sunce. Čak i ako ste sasvim zdravi, nemojte nikada naglo ulaziti u more koje je uvijek značajno hladnije od našeg tijela. Možda riskirate burnu reakciju krvnih žila i srca koja može završiti utapanjem.

Ova mjera opreza se posebno odnosi na starije osobe i one s nekom bolesti srca i krvnih žila. Ne skačite u more nepoznate dubine jer su tako, nažalost, stradali mnogi dobri plivači i ronioci. Ne idite roniti punog želuca. Neka od posljednjeg obroka protekne barem dva ili tri sata. U suprotnom riskirate barem neugodno povraćanje i moguće udisanje povraćenog sadržaja.

Oni koji su do sada već ronili s maskom i disalicom znaju da se, nakon povratka na površinu, more iz disalice mora izbaciti snažnim puhanjem kroz disalicu. Baš taj manevar može izazvati burne poremećaje rada srca, pri čemu su u povećanom riziku oni koji i inače imaju neku srčanu aritmiju, makar dobroćudnu. U ronjenju, tako i u ronjenju na dah je najvažnije ni u čemu ne pretjerivati pa će i kratki izleti u Posejdonovo carstvo biti ugodni, osvježavajući i nezaboravni.

No, u ronjenju s bocama su stvari malo drukčije, ozbiljnije. Određene bolesti mogu predstavljati neprihvatljiv, naglašeni rizik, koji mudri kandidat ni ronilac nikada ne bi trebao prihvatiti, pa makar nikad ne zaronio! Pa nisu valjda u podmorju svi gušti i slasti ovoga svijeta?

Upiti koje su mi do danas povremeno postavljali kandidati za ronioce s ne baš savršenim zdravljem su se najčešće odnosili na ronjenje uz tjelesnu invalidnost, astmu, šećernu bolest, tzv. klizeći jednjak (hiatus hernia), neke bolesti srca, visoki krvni tlak, epilepsiju, duševne tegobe, neke bolesti uha te preboljeli spontani pneumotoraks.

Nažalost, nije moguće proglasiti ronilačkog kandidata koji boluje od neke bolesti sposobnim samo za ronjenje na male dubine, u plitkom. Takva zdravstvena kvalifikacija ne postoji i u tome griješe mnogi izvrsni liječnici najrazličitijih specijalnosti koji, nažalost, ne razumiju ni načela ronjenja ni medicine ronjenja. Ne postoje opasnosti koje ne bi prijetile i na malim i na velikim dubinama.

---

image
Tjelesna ograničenja traže bolju organizaciju
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Ronjenje osoba s invaliditetom

Premda je u svijetu ronjenje osoba s invaliditetom sasvim uobičajena stvar, kod nas je to, priznajem, još uvijek aktivnost u povojima. U nas je malo takvih osoba koje rone, a među njima je još uvijek premalo invalida Domovinskog rata. U hrvatskim ronilačkim klubovima i školama ronjenja postoje vrijedni entuzijasti koji se tim problemom bave.

Problemom - jer ronjenje osoba s invaliditetom nije jednostavno ni za njih ni za njihove instruktore. Instruktori ronjenja koji rade s takvim osobama moraju proći posebnu edukaciju kako bi što bolje, do razine koja ne dopušta improvizacije i propuste, razumjeli potrebe osoba s invaliditetom i omogućili im kvalitetan i siguran boravak pod morem.

Nedavno sam, pod stare dane, od jedne kolegice naučio kako invalidnost nije sudbina, već dijagnoza. No, sigurno je da ne mogu roniti sve invalidne osobe koje to požele. Prije uključivanja u školu ronjenja one će ipak morati zadovoljiti neke zdravstvene kriterije za sigurno ronjenje, primjerene dubinama na koje će roniti i režimima u kojima će roniti.

Čini se da već na ovom primjeru postoji pitanje svih pitanja. Zašto uopće ograničavati ljude koji žele roniti? Treba li uopće od svih kandidata koji žele roniti zahtijevati ispunjavanje istih, jednako visokih zdravstvenih standarda? Mislim da bi u slučaju osoba koje imaju neku zdravstvenu poteškoću bilo opravdano postupati baš tako samo onda kad bi zdravstveni rizici u ronjenju bili neprihvatljivo naglašeni.

Uz uobičajene mjere opreza, razboriti ronilački liječnik će u slučaju invalida iz Domovinskog rata posvetiti posebnu pozornost rentgenu pluća, kako bi pouzdano utvrdio ima li možda netko od kandidata koji zaostali geler u plućnom tkivu. Takav nalaz bi predstavljao neprihvatljiv rizik u smislu nastanka barotraume pluća. Na mjestu gelera bi, naime, postojala smanjena elastičnost pluća i veća opasnost od pucanja pluća. Također će posebnu pozornost posvetiti onim mogućim psihičkim poteškoćama tih osoba, pri kojima bi ronjenje bilo kontraindicirano.

Ronjenje s astmom

Smiju li astmatičari roniti? Ovom starom problemu medicine ronjenja je još 1995. bila posvećena posebna konferencija Undersea and Hyperbaric Medical Society (Medicinska udruga za podmorsku i hiperbaričnu medicinu). Astma je bolest pri kojoj treba razlikovati nekoliko faza i stupnjeva rizika pri ronjenju.

Generalni stav o tome kako je kod ove bolesti uvijek naglašen rizik od zarobljavanja zraka (air trapping) definitivno ne stoji. Taj rizik je u astmatičara sigurno veći negoli u zdravih ljudi, ali je vrlo nizak, rekao bih prihvatljivo nizak. Astmatičari nisu u povećanom riziku od nastanka dekompresijske bolesti, ali je u njih ograničena sposobnost tjelesnog naprezanja pod vodom.

Tjelesno naprezanje pod vodom, a do kojeg zaista može doći pri nekim ronjenjima i pri nekim situacijama pod morem, za astmatičare će predstavljati hendikep. Sve astmatičare koji (ipak) rone i sve one koji bi htjeli roniti treba prethodno pregledati, porazgovarati s njima, proučiti nalaze pretraga funkcije pluća i tek potom donijeti zaključak. Pri tome ne treba automatski isključiti sve kandidate. Liječnikov strah ne smije biti glavni razlog za odluku o diskvalifikaciji.

---

image
Ronjenje je zabavan, ali i zahtjevan sport
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Astma u djetinjstvu također ne znači da će potencijalni kandidat automatski biti isključen iz ronjenja. Štoviše, čak i uz kroničnu astmu koja je u mirnoj fazi, pa i ako kandidat uzima kortikosteroide, može biti uključen u školu ronjenja. Naravno, ako prethodno zadovolji sve druge testove zdravstvene sposobnosti.

Nasuprot tome, u slučaju akutne faze astme, koja se manifestira kašljem, zviždanjem u plućima, otežanim disanjem ili pak smanjenom sposobnošću tjelesne aktivnosti, kandidat je odmah i automatski nesposoban za ronjenje, pa makar privremeno. Ronjenju se može vratiti tek nakon što su se pokazatelji plućne funkcije vratili u okvire normalnih vrijednosti.

Sve ronioce koji imaju astmu i sve kandidate za ronjenje koji imaju astmu, koji su ranije imali astmu i sad se osjećaju dobro, sve koji zbog astme uzimaju ili su uzimali bilo kakve lijekove, savjetujem da se posavjetuju sa svojim liječnikom, specijalistom za plućne bolesti i s iskusnim ronilačkim liječnikom, koji ipak najbolje razumije zdravstvene probleme do kojih može doći u podmorju i poslije izrona iz dubina.

Ronjenje uz šećernu bolest

Na svijetu je sve više oboljelih od šećerne bolesti ili dijabetesa. Stoga je i sve više onih koji bi uz tu bolest željeli roniti. Nekada je šećerna bolest bila apsolutna kontraindikacija za ronjenje. Ronilačkim liječnicima je često bilo lakše odbiti kandidata sa šećernom bolešću negoli se uvaliti u moguće probleme i prihvatiti odgovornost potpisivanjem zdravstvene svjedodžbe.

No, za razumijevanje ovog problema treba znati da postoje dva tipa ove bolesti: teži, kod kojeg oboljeli obvezno uzimaju lijek inzulin (stoga se naziva i inzulin ovisni tip) i lakši, kod kojeg oboljeli uzimaju druge lijekove koji djeluju na smanjenje razine glukoze u krvi (inzulin neovisni tip) i pri kojem se ta razina, više-manje uspješno, održava urednom dijetnim mjerama i vježbanjem.

​Osobno smatram da je šećerna bolest zaista poseban zdravstveni problem u ronjenju i da mu treba posvetiti veliku pozornost. Do sada sam u tek nekoliko slučajeva napravio iznimku i propustio u ronjenje kandidate s inzulin neovisnim tipom šećerne bolesti. Tim se osobama i inače preporučuje osobita pozornost u prehrani, te lagana tjelovježba kojom će održavati poželjnu tjelesnu težinu.

Ronjenje zaista jest lagana tjelovježba, a ronioci tjelovježbom i inače održavaju svoju tjelesnu spremu - kondiciju. No, nije u tome problem, niti bi oboljeli od šećerne bolesti bili ugroženiji u podmorju od drugih kandidata stoga što imaju povišenu razinu glukoze u krvi, već stoga što bi pod morem mogli doživjeti hipoglikemijsku krizu (pad glukoze u krvi) koja može završiti utapanjem ili barem ozbiljnim incidentom u kojem bi bili životno ugroženi i ronilac-dijabetičar i njegov pratilac. Stoga sam protiv ronjenja dijabetičara kod kojih postoji podatak o hipoglikemijskoj reakciji, bez obzira na to koji tip dijabetesa imaju.

Poznato je da postoje i vrlo dobri sportaši koji su dijabetičari te da i mnogi dijabetičari zaista rone, i to baš s bocama, te da im se ništa opasno nije dogodilo pod morem. S druge strane, liječnikov savjet ne može biti stvar ni statistike ni utiska, već ozbiljna interpretacija ozbiljnih činjenica.

---

image
Na tečaju se vidi tko može biti ronioc
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Liječnik mora djelovati u skladu s najboljim interesom kandidata. Svakog kandidata treba doživjeti kao osobu, a ne kao dijagnozu, i stoga zdravstvenu sposobnost svakog od njih treba individualno (pro)cijeniti. Stoga savjetujem svim potencijalnim roniocima koji imaju šećernu bolest da je vrlo ozbiljno shvate, te da u svezi s možebitnim ronjenjem ne traže savjet od onih instruktora koji će ih bezuvjetno prihvatiti u školu ronjenja i sve to, jasno, uredno naplatiti, već od savjesnih i odgovornih instruktora koji znaju svoj posao ili pak od iskusnog ronilačkog liječnika, koji ipak nešto bolje poznaje medicinske probleme.

Ronjenje s klizećim jednjakom

Klizeći jednjak ili klizeća hernija jednjaka je stanje kod kojeg dio jednjaka može kliznuti iz trbušne šupljine, gdje mu je mjesto, u prsnu šupljinu kroz otvor koji postoji u ošitu (dijafragmi). Dio jednjaka koji je kliznuo čak može ostati ukliješten, što zahtijeva intervenciju kirurga.

U stanju uronjenosti, tlak vodenog stupca na trbušnu stijenku potiskuje sadržaj trbuha prema natrag i gore, te tako olakšava nastajanje klizenja jednjaka u osoba s tim problemom. Baš zbog toga je i u zdravih ronilaca češće vraćanje želučanog sadržaja. Klizeća ili ukliještena hernija jednjaka su apsolutne kontraindikacije za ronjenje budući da pri tome postoji i rizik od zarobljavanja plina i pucanja tog dijela probavnog sustava pri izronu.

Ronjenje s nekim bolestima srca

Na svijetu je sve više oboljelih od raznih bolesti srca. Sve više ljudi živi s tim bolestima zahvaljujući kirurškim intervencijama i lijekovima. Stres i tzv. tip A ponašanja (agresivni, ambiciozni, arogantni, afektivni, itd.) su vrlo često dio stila svakodnevnog života i teško ih je kvantificirati pa stoga i postaviti neke okvirne granice prihvatljivog. Pušenje i prekomjerna tjelesna težina dodatni su čimbenici rizika za nastanak bolesti srca i dodatno čine ronioca slabijim u podmorju.

Sve ronioce i sve kandidate za ronjenje koji imaju neku srčanu bolest savjetujem da se redovito savjetuju sa svojim kardiologom i nekim od iskusnih ronilačkih liječnika. Možda će već snimanje elektrokardiograma (EKG) pri naporu pomoći raščistiti dvojbe oko ideje o ronjenju. Uostalom, ne moraju svi roniti. Postoje mnogi drugi sportovi pri kojima sve uokolo nije mokro, a jednako su zabavni i korisni.

​Osobe kojima je ugrađen umjetni električni stimulator srca (pacemaker) ne smiju roniti, a iznimke su toliko rijetke da ih ne vrijedi ni spominjati. Osobe koje imaju WPW sindrom (Wolf-Parkinson-White) u povećanom su riziku od nastanka poremećaja srčanog ritma i ne smiju roniti. Iznimkom mogu eventualno biti osobe koje imaju verificiranu bolest, ali koje nisu nikada imale bilo kakvih simptoma. Ja se ipak ne bih igrao sreće i statistike.

Osobe koje imaju tzv. blok desne grane smiju roniti, jer je njihovo stanje vrlo rijetko udruženo s bilo kakvom značajnijom bolesti srca. Kako bilo, potrebno je i mišljenje kardiologa. Osobe sa sportskom frekvencijom srca, one kod kojih sportsko srce radi sporije, mogu roniti bez problema. Oprez načelno treba pobuditi svaka frekvencija ispod 50 otkucaja u minuti, budući da može ukazivati na bolest srca ili na posljedicu uzimanja nekih lijekova.

---

image
Ključ je u dobrom instruktoru
Ivana Nobilo/Ilustracija/Cropix
---

U takvim je slučajevima potreban pregled kardiologa. Osobe koje imaju tzv. patent foramen ovale su u povećanom riziku od nastanka dekompresijske bolesti. To je defekt pregrade koja dijeli dvije pretkomore u našem srcu. Ova anomalija postoji u oko 20-30 posto sasvim zdravih osoba koje potpuno normalno žive, rade i bave se sportom.

To je moguće stoga što je tlak u lijevoj pretkomori uvijek veći od onog u desnoj, pa je defekt funkcionalno zatvoren, premda anatomski ipak postoji. U ronjenju, kako bilo, postoje trenuci u kojima je situacija s tlakovima baš obratna, primjerice kod postupaka izjednačavanja tlaka. Tlak desne pretkomore može kratkotrajno biti veći od onog u lijevoj. Ako bi tada u venskoj krvi desne pretkomore bilo mjehurića zraka, onda bi ti mjehurići krvlju mogli prijeći iz desne u lijevu pretkomoru, a da pri tome krv nije prethodno prošla kroz plućni filtar. Mjehurići bi se tako odjednom našli u arterijskoj krvi, na arterijskoj strani cirkulacije, i mogli bi potencijalno biti odaslani u mozak, uz najteže posljedice.

Ronjenje uz visoki krvni tlak

Krvni tlak je jedan od pokazatelja stanja našeg zdravlja, na vlastito stanje srca i krvnih žila. Premda vrijednost krvnog tlaka varira iz sata u sat, čak i tijekom mjerenja, ipak se većina ronilačkih liječnika slaže da je vrijednost krvnog tlaka od 140/90 mm Hg (milimetara živinog stupca) granica - najviša vrijednost koju ronilac smije imati.

Povišeni hidrostatski tlak u podmorju neće djelovati na vrijednosti krvnog tlaka, ali hladnoća u podmorju i tjelesna aktivnost pri ronjenju hoće. Osobe s povišenim krvnim tlakom kod kojih postoji zadebljanje stijenke lijeve srčane klijetke, njezino proširenje ili pak poremećaj njezine funkcije ne smiju se propustiti u školu ronjenja niti bi smjele nastaviti roniti ako rone.

Ronjenje uz epilepsiju

Kandidati za ronjenje koji imaju ili su nekada imali bilo kakvu vrstu napadaja opisanih u njihovoj medicinskoj dokumentaciji kao bilo kakva vrsta epilepsije, moraju vrlo ozbiljno shvatiti potrebu procjene svojeg zdravstvenog stanja od strane neurologa i iskusnog ronilačkog liječnika prije nego što se upuste u bilo kakvu avanturu u podmorju. Nalaz elektroencefalograma (EEG) može, ali ni ne mora biti ključni element odluke. Važniji će ipak biti cjeloviti klinički utisak o oboljelom.

Osobe s epilepsijom ne mogu roniti, jer je u njih povećan rizik od utapanja ako bi se napad dogodio pod morem. Takve osobe uvijek mogu ugroziti i druge koji s njima rone i koji bi u trenutku napada priskočili u pomoć. Kako bilo, roniti će najvjerojatnije moći osobe koje su samo u djetinjstvu imale tzv. febrilne konvulzije (grčeve zbog povišene tjelesne temperature).

Ronjenje s duševnim tegobama

Među osobe koje se ponekad žele uvući među ronioce su definitivno i one s određenim duševnim tegobama. U ovom dijelu priče o zdravlju i ronjenju imam najviše šaljivih osobnih iskustava i pamtim mnoštvo šaljivih epizoda. No, šaljivih samo stoga što su kandidati na vrijeme uhvaćeni i vraćeni. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji registar osoba kojima je uskraćena zdravstvena svjedodžba za ronjenje pa se takve osobe mogu javiti nekom drugom klubu ili školi, gdje će im možda uspjeti proći kroz filter selekcije.

---

image
Prvi zaroni su u bazenu
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Štoviše, ako baš žele, pri tome mogu vješto i relativno jednostavno disimulirati (praviti se zdravima), potpisati izjavu o zdravstvenoj sposobnosti te konačno, ako do nekog incidenta i dođe, uredno tužiti svoj ronilački klub, budući da mogu izjavljivati kako uz duševnu bolest nisu mogli biti dovoljno kritični pri potpisivanju takve izjave.

Osobe s težim duševnim tegobama najvjerojatnije neće nikada biti među kandidatima za ronjenje. One s blažim duševnim tegobama nekad zaista uspiju promaknuti oku liječnika, ali nikada neće promaknuti iskusnom instruktoru.

Nema psihološkog testa koji bi bio osjetljiviji i precizniji od oka iskusnog instruktora. Takvih ronilaca, kako bilo, ipak ima vrlo malo jer i oni znaju da je ronjenje zahtjevan sport, koji predmnijeva i adekvatno reagiranje u stresnim situacijama. No, budući da je nekritičnost također dio slike mnogih duševnih bolesti, može se dogoditi da ih ipak sretnemo među roniocima.

Među takvim osobama će biti i one koje imaju duboko usađen strah od vode, a uključujući se u ronilaštvo, jer žele dokazati svijetu da su jednakiji od drugih, što mogu dokazati samo u okolnostima težim od onih koje su svima drugima dostupne. Tu će se naći i osobe potpuno nezainteresirane za ronjenje, bez pravog motiva, osobe koje je netko nagovorio da rone, najčešće suprug ili supruga, otac ili majka, koji su najčešće i sami ronioci.

Ponekad će to biti kandidat sklon panici, pri čemu panično reagirajući može djelovati zarazno za okolinu, inducirajući paniku kod ostalih, a opasno za sebe i sve oko sebe. No, najzanimljivija figura je tzv. gusar ili divljak, kako ga ja nazivam. To je osoba koja ne može niti želi razumjeti pravila, ne podnosi disciplinu i autoritet, ne razumije interese skupine ili drugih, već samo svoje.

Prava je kuga i kolera u svakoj ronilačkoj zajednici i treba ga se čuvati poput peronospore u vinogradu. Uvijek će zaroniti dublje od ostalih, dublje od dogovorenog, ostaviti partnera samog, izroniti drsko i svojevoljno baš onda kad ne treba. Tu su i nedužni uživatelji lakih (ili teških) droga, trave, tabletica i koječega drugog, željni uzbuđenja i dokazivanja. Mogu biti potencijalni izazivači tragedija u podmorju i treba ih se čuvati poput najvećeg zla.

Čini se da čuveni PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) nije nužno kontraindikacija za ronjenje s bocama. - Tamo sam najsretniji! - ispričao mi je pred nekoliko godina jedan suborac o svojem iskustvu s ronjenjem i u najkraćem izrazio svoju ljubav prema podmorju. Još uvijek nemamo dovoljno iskustva u svezi s mogućim terapijskim djelovanjem ronjenja na osobe s PTSP-om, ali neka sporadična izvješća govore u prilog takvoj zamisli.

Ronjenje uz neke bolesti uha

Najčešći problem medicine ronjenja su baš osobe koje imaju poteškoće s izjednačavanjem, odnosno s izvođenjem postupka kojim se izjednačava tlak u šupljini srednjeg uha (prostora s one strane bubnjića) i tlak koji zbog djelovanja stupca vode pri zaranjanju narasta s vanjske strane bubnjića, u vanjskom zvukovodu. Čini se da bi, uz malo vježbe, strpljenja i boljeg objašnjavanja postupka, sve osobe ga mogle izjednačiti.

Jasno, ako je osoba prehlađena, otečene stijenke Eustahijeve tube, cijevi što spaja gornji dio ždrijela sa šupljinom srednjeg uha, neće propustiti zrak i ronilac neće moći zaroniti. Ako bi to ipak pokušao, narastajući tlak može tako snažno ugnuti bubnjić prema unutra da ga može ozbiljno nategnuti ili čak izazvati njegovo pucanje (rupturu), što u podmorju može izazvati vrtoglavicu, opasnu dezorijentaciju pod morem, infekciju ozlijeđenog mjesta, pa čak i teže komplikacije.

---

image
Obaranje rekordna nije za svakoga
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
---

Slične tegobe mogu imati osobe koje imaju kroničnu ili akutnu upalu sinusa. Kroničnu upalu sinusa, među inim, može podržavati i pušenje, odnosno cigaretni dim. Zrak može biti zarobljen u šupljini sinusa pri tlaku koji je postojao prije urona ili pak tijekom njega.

Ako ušće sinusa bude blokirano, i u jednom i u drugom slučaju može biti problematična komunikacija, odnosno izjednačavanje tlaka između šupljine sinusa u nosne šupljine. Bol u sinusu te ronilačka maska puna krvi, gnoja i suza mogu biti vrlo neugodna i bolna posljedica nemogućnosti izjednačavanja tlaka.

Ronjenje nakon spontanog pneumotoraksa

Spontani pneumotoraks je pojava koja se najčešće događa mladim, zdravim, visokim i mršavim muškarcima. Pri tome pukne poplućnica (pleura) i dovede do kolapsa ili ispuhivanja jednog plućnog krila ili njegovog dijela. Da bi se stanje popravilo potrebna je liječnička intervencija nakon koje poplućnica ožiljkasto zaraste. Na mjestu ožiljka zaostane smanjena elastičnost plućnog tkiva, što ove kandidate za ronioce čini osjetljivim prema fenomenu zarobljavanja zraka sa svim mogućim posljedicama.

Najteža od njih je pucanje plućnog tkiva pri izronu, kada ozlijeđene krvne žile usišu zrak koji onda krvlju može odlutati u mozak. Spontani pneumotoraks će se ponovno dogoditi čak polovici oboljelih. Bilo bi iznimno loše ako bi se to dogodilo pod morem, pa je stoga rizik pri tome neprihvatljivo visok i diskvalificira ronioce i kandidate za ronioce.

Osobama koje već rone i osobama koje su samo kandidati za ronjenje, a kod kojih možda postoje neke druge zdravstvene tegobe, preporučujem obratiti se za savjet svojem specijalistu za određenu skupinu bolesti te ronilačkom liječniku sa znanjem i iskustvom u medicini ronjenja.

Nategnuta sposobnost

​Kandidatima koji su nakon čitanja ovog teksta možda razočarani, poručujem da kod određenih zdravstvenih tegoba jedva da ima smisla istjerivati zdravstvenu sposobnost za ronjenje, što će ponekad biti moguće samo nakon skupe i složene dijagnostičke procedure.

Mislim da zaista nikakav sport ni hobi nije vrijedan tolikog truda, da će i pored možda nategnute zdravstvene sposobnosti uvijek postojati makar minimalni rizik, ali ipak postojati, te da mnogi kandidati za ronioce mogu naći svoje veselje i afirmaciju u nekim drugim sportovima i hobijima.

Ploviti se mora, roniti se mora, ali neka to čine ipak oni koji su i zdravstveno sposobni.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix Ivana Nobilo/Ilustracija/Cropix Vladimir Dugandžić/Ilustracija/Cropix Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Postoje ronilačke škole za osobe s invaliditetom
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Tjelesna ograničenja traže bolju organizaciju
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Na tečaju se vidi tko može biti ronioc
Ivana Nobilo/Ilustracija/Cropix
Ključ je u dobrom instruktoru
Vladimir Dugandžić/Ilustracija/Cropix
Barokomora služi za terapijske svrhe
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Ovakvi kadrovi su najbolji mamac
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Ronjenje je zabavan, ali i zahtjevan sport
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Prvi zaroni su u bazenu
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix
Obaranje rekordna nije za svakoga
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/om/ribolov/strucnjak-za-podvodnu-i-hiperbaricnu-medicinu-ove-bolesti-nisu-prepreka-za-rekreacijsko-ronjenje-dijagnoze-su-vazne-ali-procjene-su-jos-vaznije-1125989 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=69d71a09d41209a3a652a3f6c2940598811d2db2 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Stru%C4%8Dnjak+za+podvodnu+i+hiperbari%C4%8Dnu+medicinu%3A+Ove+bolesti+nisu+prepreka+za+rekreacijsko+ronjenje.+Dijagnoze+su+va%C5%BEne%2C+ali+procjene+su+jo%C5%A1+va%C5%BEnije%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fribolov%2Fstrucnjak-za-podvodnu-i-hiperbaricnu-medicinu-ove-bolesti-nisu-prepreka-za-rekreacijsko-ronjenje-dijagnoze-su-vazne-ali-procjene-su-jos-vaznije-1125989 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fribolov%2Fstrucnjak-za-podvodnu-i-hiperbaricnu-medicinu-ove-bolesti-nisu-prepreka-za-rekreacijsko-ronjenje-dijagnoze-su-vazne-ali-procjene-su-jos-vaznije-1125989 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => zov podmorja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [4] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [5] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [7] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [8] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [9] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [10] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [11] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [12] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [13] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [14] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [15] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [16] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [25] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [26] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [27] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [28] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [29] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [30] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [31] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [32] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM

zov podmorjaStručnjak za podvodnu i hiperbaričnu medicinu: Ove bolesti nisu prepreka za rekreacijsko ronjenje. Dijagnoze su važne, ali procjene su još važnije!

Piše Prof. dr. Nadan Petri, predsjednik Hrvatskog društva za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu
13. rujna 2021. - 07:38

​Želja za ronjenjem je jaka. Ponekad jaka kao želja za povratkom kući, žudnja za ljubljenom (ili ljubljenim), kao želja za avanturom, za još nedoživljenim, egzotičnim i uzbudljivim. Životni je vijek sve dulji, živimo sve bolje i lakše, čak i uz bolest. Sve smo bogatiji. Nekada iznimno skupa ronilačka oprema je sve dostupnija.

Stoga se, ponekad u nekim već poštovanim godinama, ponekad i uz bolest koju dobro podnose, uz lijekove kojima uredno održavaju dobro stanje zdravlja, javljaju osobe koje bi htjele roniti. Ne samo onako, kao i svi obični smrtnici, samo s maskom i perajama na plaži, već zaista roniti uz uporabu autonomne opreme, s bocama, kao što to najčešće kažemo.

Je li roniti uz neku bolest zaista toliko rizično? Postoje li ipak bolesti uz koje bi roniti pr...

17. svibanj 2024 06:54