StoryEditor

pomoć prirodeTragovi mogu biti presudni: ‘čitajte‘ vjetar, znakove na površini, obali i pod morem, često su putokaz do bogatog ulova

Piše Max Fishing
13. veljače 2021. - 15:45
Čitanje tragova na površini i pod površinom očito je dobro odrađeno

Ono što se ne vidi, toga najvjerojatnije ni nema, česta je misao kojom se rukovodi većina onih što u more bacaju smeće, od ispražnjene plastične ambalaže do isluženih akumulatora. A nije ni čudo što se tako misli, jer more uglavnom otplavi, ako ne odmah, a ono vrlo brzo, sav taj otpad izvan vidokruga, dok se i spomenuti potopljeni akumulator, jer ga se ne vidi, zaboravi u ekstremno kratkom vremenu.

More prekrije, otplavi, sve to odnese negdje drugdje bez traga, baš kao da se nikada ništa nije dogodilo. Žalosno, ali istinito. Da, tako to vide oni koji ne gledaju ili jednostavno ne vide. A to što će se to bačeno smeće pojaviti u nekoj drugoj vali ili na nekoj drugoj obali, nije im važno.

Na Palagruži se na Velom žalu može naći hrpa albanske i talijanske odbačene ambalaže, a u Staroj Vlaki, sa suprotne strane, naše smeće. Sve to zavisi od vjetra koji puše i kurenta koji će to smeće odnijeti, ostavljajući samo mjesto na kojem se ta neka najlonska vrećica bacila u more istim kao što je bilo dan prije. Tako će trag nestati da bi se pojavio možda miljama dalje.

I premda ta priča o smeću mnoge od nas baca u očaj, zapravo je samo očiti pokazatelj da i more, koje u principu sve briše, uvijek ostavlja dovoljno tragova koje vješte oči mogu vidjeti i protumačiti.

VJETAR KAO POMOĆNIK

Jedan od najočitijih tragova koje može vidjeti baš svatko tko pogleda u more su valovi. Premda ih može uzrokovati puno toga, najčešće su posljedica vjetra. U skladu s tim se kreću u smjeru u kojem vjetar puše pa se tako s vjetrom pokreće i vodeni film, odnosno gornji sloj morske površine.

Naravno, ako je riječ o jakom i dugotrajnom vjetru, tada se pokreće i veći sloj mora, što može ići toliko daleko da se takvo gibanje definira kao koeficijent određen brojem dana i jačinom vjetra i mora te se unosi u izračune plime i oseke. To su one situacije kada jugo za punog mjeseca danima pumpa, pa oseke ni nema, a Venecija potpuno poplavi.

image
Otoci koji lebde su trag koji ostavlja bura

Nama je ribolovcima taj prvi trag vrlo važan, jer u principu određuje površinski kurenat, a što je u mnogim ribolovnim tehnikama od velikog značaja. Dok su u nekim situacijama jaki vjetar i valovito more ponajprije indikator neugode, pa čak i opasnosti, u drugim situacijama to može biti upravo suprotno.

Vjetar koji razbija valove o plitko položenu kamenitu obalu donosi obilje hrane dok je samo more u toj zoni vrlo bogato kisikom, a što je za ribolov iz brodice tehnikom u kojoj se pribor izbacuje prema obali dobitna kombinacija. Fratri, ušate, ali i mnoga druga riba u suton i kroz noć upravo u toj pitkoj zoni traže hranu. Pa i poznati lov kantara pod penu nastao je na mjestima na kojima se valovi nošeni vjetrom u pjeni razbijaju o obalu.

Nasuprot tome, ako pokušavate uloviti lignje, jak vjetar i valovito more nikako vam neće ići na ruku.

MORSKE CESTE

Drugi trag, koji također svi vide ali ga mnogi ne znaju ispravno protumačiti, a onda ni iskoristiti su kurenti, koji se na površini mora mogu vidjeti baš kao staze. To su zazrcaljene površinske trake što se često križaju, pružajući se katkad unedogled, a ponekad se gaseći već nakon nekoliko stotina metara.

Ta površinska morska strujanja, naravno, nisu jedina, jer su pod morem prisutna i druga strujanja koja nipošto ne moraju imati isti pravac kretanja kao i ova površinska, a što svakako stvara stanovite probleme.

Ipak, površinski kurenti su od velikog značaja jer nam mogu odati nekoliko vrlo bitnih detalja. Prvi je svakako smjer u kojem će nam se pružati neotežana struna, što je u nekakvom á volo ili drifting pristupu jako važno. U ribolovu na sidru će barka nošena upravo tim površinskim kurentom zategnuti sidreni konop u strogo određenom smjeru, omogućujući na taj način najpreciznije moguće sidrenje.

image
Jedna jasna, oštro ocrtana linija kurenta vještom ribolovcu često je važnija od slike na sonderu

A rubovi tih glatkih staza najčešće drže takozvanu ribu kurenta, manje predatore koji čekaju da im hranu donese kurenat. Ušate, iglice, lokarde, skuše i šaruni najčešće vrebaju na rubovima i sjecištima kurenata, gutajući pohlepno sve što im se učini jestivim u toj tekućoj traci.

Naravno, treba razlikovati liniju kurenta od linije koju ostavlja nekakva brodica, pogotovo ona koja ima problema s motorom iz kojega kapa ili curi ulje ili gorivo, a zbog čega se njezin trag na površini, vrlo nalik tragu kurenta, zadržava nešto duže nego što je to uobičajeno.

POD MOREM

Važnih tragova ima i pod morem, no za vidjeti ih sve trebalo bi zaroniti. Ipak, neke od tih tragova možemo otkriti i bez zarona. Tako, primjerice, promjena boje mora iz svjetlije u tamniju najčešće znači i naglu promjenu dubine, što je posebno vidljivo na dubinama do dvadeset i pet metara.

No, na tim istim dubinama nagla zatamnjenja mogu značiti i područja obrasla našom najvećom morskom cvjetnicom, posidonijom. Naravno, zavisno od namjera i ribolovnih ciljeva, takvi nam tragovi mogu biti od velike koristi.

Primjerice, ako se panula iglica, panulanje nad dubokim tamnomodrim morem teško da će dati neki rezultat. Isto tako, ako se love podlanice, lov usred polja posidonije najčešće će rezultirati samo sitnim grickanjima. No, ako je lovina bukva, tada je lov nad posidonijom ili na njezinu rubu savršena zona.

U plovidbi pak nailazak na veću količinu sitne krljušti, koja se bjelasa na dubini do jedan metar, znači da se upravo na tom mjestu trenutak prije hranila plava riba, što je dovoljan razlog za provlačenje panule. Čak i ako nema drugih indikatora, poput galebova.

TRAGOVI U ZORU

Na pješčanim plažama i duboko usječenim pješčanim uvalama dno je uglavnom jednolične, lagano valovite površine formirane gibanjem valova koji završavaju svoj put upravo na žalu.

Premda su tijekom dana, pogotovo u toplijem dijelu godine, takve pličine mjesta na kojima mnogi kupači nalaze toliko žuđenu ugodu kupanja i rashlađivanja, noću su te iste pozicije često poprište na kojem mnoge ribe traže hranu ili se bore za prevlast.

image
Nezaraštene površine u polju posidonije uvijek su potencijalno dobre pozicije za ribolov

I dok su u preko dana ta dna uglavnom razgažena i nejednolično namreškana, suton i noć ih poglancaju tako da se svaki svježi trag već u zoru može jasno vidjeti. Ovalno udubljenje u pijesku skrovište je koje je pred zoru napustila drhtulja, svježe iskopane manje jamice tragovi su aktivnosti trlja, dok su one dublje najčešće napravili ili kokoti ili ovčice.

Izbacano tamnije kamenje, šljunak i pijesak u podnožju većeg kamena može biti svježe uređen dom mušuna ili hobotnice, dok svježe razdrobljene ljušture školjki i puževa mogu biti tragovi gozbe podlanice.

Naravno, u trenutku kada ih ribolovac ugleda ne može se ništa napraviti jer je za bilo kakvu akciju toga trenutka kasno. No, zato bi iduća zora i jutro mogli biti vrlo plodonosni, pogotovo ako su tragovi dobro pročitani.

Jednako tako ni rupa velikog crva nikada nije nevidljiva jer su, ako ništa drugo, barem tragovi njegova plijena uvijek u neposrednoj blizini rupe, što vještom oku teško može izmaći.

KAD NE GRIZE

A dok se lovi, ili se pokušava loviti iz brodice, svi oni grizevi, sitni ili krupni, izvrstan su pokazatelj stanja pod morem. Uz malo iskustva nije teško pročitati što nam grize i kako se nositi s tim.

Jedan od tragova koji mnogi ribolovci pogrešno tumače je nagli izostanak bilo kakvog grickanja i trzanja. U nekom standardnom ribolovu kančanicom, u kojoj je glavna lovina arbun, fratar i kanjac, česta su smetnja sitne ribe koje se, nažalost, češće i brže bacaju na udicu od ciljane lovine. No, kada se u nekom trenutku dogodi da grizevi potpuno izostanu, mnogi ribolovci to protumače kao kraj ribolova, misleći pritom da su uspješno ispraznili poštu.

Naravno da i to može biti istina, no često je takav razvoj događaja zapravo samo znak prisutnosti krupnijeg predatora koji je sitnež natjerao na povlačenje i zavlačenje u zaklon.

U takvom trenutku spuštanje malo jačeg, kvalitetnije naješkanog sistema može vrlo ugodno iznenaditi i ribolovca i njegovu obitelj, pod uvjetom da obitelj voli gradeladu od isfetanih velikih riba.

image
Smokva nam odaje da je dno kamenito, zarašteno i puno života

OBALNI TRAGOVI

Obalni ribolov na nepoznatom terenu može biti vrlo traumatičan, jer se katkada može raditi o promašajima od samo desetak metara. Pogrešan gat ili pogrešna punta mogu donijeti samo gubitak predveza, dok se svega tri minute hoda dalje nalazi pravi mali riblji Eldorado.

Pažljivim zagledanjem po obali lako se mogu uočiti tragovi nedavno odrađenog ribolova, od odbačene ambalaže, što je nažalost čest slučaj, do tragova krljušti, ješke, krvi ulovljene ribe ili crnila ukoliko je u pitanju eging, obalni lov liganja i sipa.

Isto tako, isprana i ogoljena stjenovita obala uvijek je pokazatelj jakih strujanja i konstantne izloženosti atmosferalijama, vjetru i valovima, što nam jasno govori da su takvi tereni u pravilu stanište samo brzih predatora koji vole krstarenja, poput luceva, palamida i feluna.

Nasuprot tome, obale na kojima su prisutni tragovi vrulja, podmorskih izvora slatke vode, uvijek su potencijalno dobra lovišta kapitalnih brancina, strijelki i cipala, baš kao što su i gusto zaraštene mirne obale prepune podmorskog života, od riblje mlađi do ozbiljne lovine poput, primjerice, škrpina.

A kad se na moru baš ništa ne vidi, možda pogled prema nebu otkrije oblake koji nam mogu jasno ukazati na trenutno stanje ili pak najaviti promjenu koju možda čekamo ili koju možda želimo izbjeći, što je ipak samostalna tema za idući zimski broj.

image
Zapjenjeno more uz obalu uvijek je bogato hranom i kisikom
18. lipanj 2021 09:54