StoryEditor
MoreIstraživanje

Kako će izgledati nautički turizam nakon pandemije? Hrvatska nudi mnogo više od sunčanja i kupanja u uvalama

Piše PSD
7. svibnja 2020. - 11:14
'Green Sail'Green Sail

Kako omogućiti održivi razvoj hrvatskog nautičkog turizma nakon pandemije COVID-19? Tim se pitanjem pozabavila neprofitna organizacija "Green Sail", angažirana na unaprjeđenju razvoja odgovornog nautičkog turizma u Hrvatskoj, a odnedavno i diljem svijeta, u drugim nautičkim destinacijama. "Green Sail" je proveo mini istraživanje među svojim partnerskim čarterima i marinama kako bi se stekao uvid na utjecaj pandemije COVID-19 na hrvatski nautički sektor.

Cilj istraživanja, provedenog na uzorku od 53 čartera, marine i ostalih nautičkih dionika, bio je prikupiti informacije i razmišljanja o načinima oporavka hrvatskog nautičkog turizma nakon krize, identificirati područja kojima je potrebna podrška te proslijediti rezultate odgovarajućim nacionalnim institucijama.

Iako Hrvatska ima određene prednosti u odnosu na druge nautičke zemlje, uključujući zemljopisni položaj i percepciju sigurnog odredišta, iz dobivenih je odgovora zaključeno da tvrtkama u ovom sektoru nedvojbeno treba podrška nadležnih institucija kako bi oporavak sektora bio što brži i bezbolniji.

Velik broj ispitanika slaže se da proces normalizacije nautičkog turizma, posebno u razdoblju netom nakon pandemije, zahtijeva ujedinjeni strateški i marketinški pristup kako bi se zadobilo povjerenje starih i novih klijenata. Štoviše, čak 39,6 posto ispitanika prepoznalo je pozitivan PR i marketing usmjeren prema gostima kao najvažniji korak resetiranja nakon završetka krize, aludirajući na potrebu promjene i oblikovanja pozitivnog imidža hrvatskog nautičkog turizma. Uzimajući u obzir da jedrenje općenito uključuje socijalno distanciranje na brodu, mnogi ispitanici također navode da nautički turizam u Hrvatskoj treba predstaviti kao najsigurniji način provođenja odmora te ovu granu turizma u prvoj fazi oporavka više prilagoditi domaćem tržištu.

Nautičari su također ujedinjeni u mišljenju o održivom razvoju nautičkog turizma, smatrajući kako njegovo planiranje mora biti u skladu sa svjetskim trendovima i lokalnom problematikom. No, bez iznimke, zaštita okoliša ostaje prvotni i nužni preduvjet razvoja sigurnog i atraktivnog nautičkog turizma.

Grant Seuren, vlasnik agencije "Sail Croatia", kao ključnu snagu Hrvatske u turizmu vidi upravo nautičku turističku industriju, stoga bi ta industrija trebala još više i dulje raditi na održavanju konkurentnosti Hrvatske, posebno u vrijeme rane i kasne sezone. Prema njegovu mišljenju, potrebno je promovirati i iskustvo jedrenja, a ne samo Hrvatsku kao sunčanu destinaciju, što prodaju svi drugi. Hrvatska je jedinstvena i nudi mnogo više od sunčanja i kupanja u uvalama.

“Većina gostiju koji čine turističku potražnju radije putuje u toplijim mjesecima kad mogu plivati i uživati u ljetnoj sezoni. No, još uvijek postoji velik broj ljudi u Europi koji imaju jedrilice i koji bi u svojim zemljama vjerojatno jedrili na moru duže i nakon ljetne sezone. Zašto na lokacijama poput Britanije i Skandinavije ljudi mogu uživati u jedrenju i u mnogo zahtjevnijim vremenskim uvjetima, a to ne mogu u Hrvatskoj kasnije u sezoni?”

Dražen Hubak iz čarterske tvrtke "Pitter Yachting" smatra da je glavna prednost nautičkog turizma mogućnost individualnog odmora. Gost se može uputiti brodom gdje god hoće i uživati u miru i tišini sa svojom obitelji ili prijateljima, daleko od velikih gužva u hotelima i na plažama te je upravo to ono što se treba jasno naglasiti gostima.

Hubak također smatra da je COVID-19 otvorio mnoge ekološke teme koje su presudne za razvoj nautičkog turizma.

- Najznačajniji ekološki problem je odlaganje plastike i otpada, zagađenje otpadnim vodama te u mnogim obalnim gradovima masovni turizam koji nepovratno uništava obalu i more. Apsolutno nam je potrebna edukacija na svim razinama, ali u našoj je industriji obrazovanje čarterskih tvrtki, marina i gostiju apsolutno neophodno.

Da je edukacija ključna za budući razvoj nautičkog turizma, slažu se i iz čartera "Sunlife". Kao glavni problem u Hrvatskoj kada je riječ o nautičkom turizmu, Dragana Buzdovačić iz "Sunlifea" vidi nedostatak stanica za pražnjenje otpadnih voda. Također, trebao bi postojati zakon kojim se zabranjuje plastika za jednokratnu upotrebu i kojim se nautičari potiču na recikliranje. Štoviše, bilo bi dobro kada bi država mogla subvencionirati ugradnju solarnih panela na plovilima, čime bi se uštedjela energija jer Hrvatska sunca nudi napretek.

I dalje je prilično nerazvijena svijest o štetnosti za okoliš mnogih aspekata nautičkog turizma, smatra i Adnan Sinanović iz čartera "SmartSail", misleći pritom na antifouling, razdvajanje otpada, tankove s otpadnim vodama, čišćenje i servis brodova, prenapučenost uvala i lučica. Dodaje kako brendiranje Hrvatske kao destinacije sa zdravim okolišem i istinskom brigom za okoliš i edukacijom sigurno može dugoročno poboljšati poziciju naše zemlje na stranim tržištima.

Iako ne postoji kristalna kugla koja bi predviđala razmjere utjecaja ove pandemije, jasno je da COVID-19 nije običan šok za hrvatski i međunarodni turizam te da nema analogiju prema kojoj bi ga se moglo usporediti. Ipak, Hrvatska bi kao nautički raj svakako trebala koristiti zdravo i prirodno okruženje koje nudi potrebnu samoću i izolaciju, kao i odgovarajuće pozitivne ekološke prakse, kao svoju konkurentsku prednost za budućnost nautičkog turizma.

#NAUTIČKI TURIZAM

Izdvojeno

28. svibanj 2020 17:12